19-05-2022

Svjetsko čudo: Artemidin hram u Efesu

Artemidin hram u Efesu (grč. Artemision) je bio grčki hram posvećen boginji Artemidi, podignut oko 550. p. n. e. Danas se od hrama mogu vidjeti samo ostaci temelja i mjesto na kojem se ovaj hram nekada nalazio, nedaleko od turskog grada Selčuka i na oko 50 km od grada Izmira. Iako temelj hrama potiče još iz 7. veka p. n. e, građevina je konstruisana i podignuta 550. godine p. n. e.

Svjetsko čudo: Artemidin hram u Efesu | Radio Televizija Budva

Foto: printscreen

Novac za izgradnju velelepnog mermernog hrama izdvojio je lidijski kralj Krez, a hram je osmislio i projektovao grčki arhitekta Herosifron. Hram je bio ukrašen bronzanim statuama koje su izvajali najumešniji umjetnici tog doba: Fidija, Polikleit, Kresilas i Fradmon.[1]

Hram je služio kao religijsko zdanje, ali i kao pijaca. Hram su godinama posjećivali trgovci, hodočasnici, umjetnici i kraljevi koji su odavali počast boginji zaveštajući dio svojih prihoda hramu. Nedavnim arheološkim iskopavanjima na ovoj lokaciji otkriveni su darovi koje su hodočasnici, koji su dolazili čak iz Persije i Indije, posvetili Artemidi – naušnice, narukvice i ogrlice od zlata, statue Artemide izvajane od zlata i slonovače i drugi artefakti izuzetne vrijednosti i ljepote.

U noći 21. jula 356. godine p. n. e, čovjek po imenu Herostratus je, u namjeri da se proslavi i da njegovo ime ovjekovječi istorija, zapalio hram koji je sagorio do temelja. Te iste noći rođen je i Aleksandar Veliki. Poznati istoričar tog doba Plutarh zapazio je neobičnu slučajnost i zabilježio da „u toj noći boginja nije obitavala u svom hramu, jer je prisustvovala rođenju budućeg velikog vojskovođe, te nije mogla da spasi svoj hram od uništenja." Tokom naredne dvije decenije hram je obnovljen, u čemu je značajno pomogao sam Aleksandar Makedonski koji je u to doba već bio osvojio i pokorio cijelu Malu Aziju.

Kada je apostol Pavle u 1. veku n.e. posjetio Efes u namjeri da propovjeda hrišćanstvo, suočio se sa snažnim kultom boginje Artemide rasprostranjenim u narodu koji nije želio da ga se odrekne. Kada su Goti 262. godine n. e. ponovo razrušili hram, Efežani su se zavjetovali da će ga ponovo obnoviti. Ipak, do 4. veka n. e. većina Efežana je prihvatilo hrišćanstvo i hram je izgubio svoj religijski značaj. Poslednje poglavlje istorije vezano za ovaj hram odigralo se 401. godine n. e. kada ga je srušio Sveti Jovan Hrizostom.


Foto: printscreen

Kasnije je Efes napušten, a arheološka iskopavanja ove lokacije započela su tek krajem 19. vijeka. Iskopavanjima su otkriveni temelji hrama i put koji je vodio do ove lokacije koja je danas polumočvarni predio, s obzirom da je nekada na tom mjestu bilo more i značajna luka Male Azije.

Izvor: wikipedia