Psihoterapeut Tatjana Mitrović je u razgovoru za naš Portal kazala da su strah i uznemirenost normalna pojava s obzirom na situaciju u kojoj se nalazimo, te je istakla da svakodnevno prima veliki broj telefonskih poziva od starijih sugrađana koji traže podršku kako bi lakše prebrodili ovu situaciju.

Mitrović je istakla da je svoju stručnu pomoć na rasplaganje stavila Crvenom krstu Budva gdje svi oni kojima je potrebna mogu doći do njenog broja telefona i kontaktirati je.

"Prije ove situacije na terapijama sam uglavnom imala kontakt sa mlađim osobama, međutim otkako je proglašena pandemija virusa Covid-19 sve više me kontaktiraju stariji ljudi i ljudi koji spadaju u rizične grupe" kazala je.

Situacija sa pandemijom posebno utiče na starije ljude, jer su oni rizična grupa koja obično već pati od određenih zdravstvenih komplikacija. Ljudi koji imaju astmu, visok krvni pritisak, dijabetes ili onkološki pacijenti.

Mitrović ističe da na mentalno stanje ljudi posebno utiče usamljenost, uslijed mjera koje je propisalo NKT.

"Ljudi su usamljeni, odovjeni od djece, od unučića, održavaju kontakte putem scijalnih mreža i video poziva, a stariji ljudi često i nijesu vični tome ili prosto nemaju uslova za takav vid komunikacije, pa je kod njih ovo stanje u kojem se nalazimo proparatila i depresija. Ljudi su zabrinuti koliko će ovo sve da potraje i koliko će izdržati u ovim okolnostima i tu se javlja zabrintost za odnos sa najbližima" priča Mitrovć.


Foto: Ilustracija

Ona je istakla da su anksioznost, zabrinutost i promjene raspoloženja normalne s obzirom na novonastalu situaciju, te da nema razloga za paniku kod onih koji ove simptome primjećuju kod sebe.

"Strah od nepoznatog je u ljduskoj prirodi. To je poznato za čovjeka, da se plaši nepoznatog, ali važno je da se ljudi ne plaše da potraže podršku i stručnu pomoć" kazala je.

Ona ističe da ljudi često imaju problem da je kontaktiraju, te da joj se klijenti često požale na strah od samog poziva.

"Ljudi se plaše da li ću ih razumjeti i šta ću im reći, a nema potrebe za tim".

Prema riječima naše sagovornice, klijenti je najčešće zovu kada su sami, to su najčešće trenuci kada im partneri izađu do marketa ili su na poslu, te se stiče utisak da oni kojima je pomoć potrebna traže i odobrenje okoline da istu potraže.

"Kod nas ljudi neće da priznaju da imaju problem, jer je to transgeneracijski ostavljeno u našem društvu. Da je sramota plakati, potražiti pomoć i ne biti jak. Ovdje je sramota plakati, tugovati i ni slučajno ne smijemo priznati strah i to je čini se tradicija ovog društva i tu i jeste najveći problem sa ljudima i psihoterpaijom, sramota od potraživanja pomoći" kaže Mitrovićeva.

Ona ističe da su sada česte i pojačane nesuglasice u brakovima, budući da su supružnici fokusirani jedno na drugo u ovim atipičnim okolnostima, kada smo svi osjetljiviji nego inače.

"Sada smo u situaciji da parovi imaju nesuglasice, da se supruge osjećaju zapostavljenim od strane svojih supružnika zbog njihove prevelike lojalnosti prema roditeljima, kojima je takođe potrebna pažnja i pomoć u ovim danima. U ovim trenucima svima nam je potrebna pažnja i svi se lako osjetimo zapostavljenim tako da nije rijedak slučaj da ukolko jedno od supružnika bude posvećeno roditeljima, ovaj drugi će se osjetiti zapostavljenim. Tu su i problemi koji su se godinama gurali pod tepih a koji su sada isplivali na površinu u uslovima karantina. Problemi gdje su partneri ranije živjeli samo kao cimeri, a sada kada su zajedno u izolaciji ti problemi su došli do izražaja i usijanja" istakla je.


Foto: Ilustracija

Ovih dana je kako kaže naša sagovornica, čest slučaj kontaktiranja nacionalne SOS linije za žrtve nasilja u porodici. Do izražaja dolaze, kako je kazala poremećaji kao što su alkoholizam, konflikti i zavisnosti te psihijatri imaju pune ruke posla.

"Mi smo na raspolaganju što se kaže od "jutra do sjutra" i zaista do sada nijesmo ni bili svjesni koliko ima problema u društvu" ističe Mitrović.

Najteži je period, prema njenim riječima, za zavisnike od kocke, kojima u ovim situacijama pomažu jedino tablete za smirenje, ali i za ljude koji su na blokatorima, kako bi prestali da budu zavisni, a koji su se liječili van granica Crne Gore.

Mitrović ističe da je vrijeme teško, jer su ljudi trenutno zatvoreni u svoja četiri zida sa vlastitim problemima koji često nijesu mali, ali i da je idealan trenutak da se ljudi suoče sa njima.

Na informacije o porastu broja razvoda u svijetu, a koji se prognozira i kod nas, u cilju očuvanja braka i kako bi se iz ove ituacije izvuklo najbolje, a izbjegle katastrofalne poslijedice po porodice, Mitrović preporučuje parovima da se fokusiraju jedno na drugo, kao na početku veze i da rade na svom odnosu.

"Ja sam nekim parovima preporučila način na koji mogu da rade na svom odnosu i pokazao se kao uspješan. Dala sam im zadatak da u izolaciji pišu, jer je za mnoge teško verbalizovati razloge zbog kojih su se zaljubili u osobu koju su vjenčali. To je nevjerovatno urodilo plodom kod nekoliko parova do sada i javii su mi da im se odnos znatno popravio. Takođe dobro je za parove da praktikuju stvari koje su radii na početku veze, Moja preporuka su zajedničke šetnje i vođenje razgovora kao da je upoznavanje u toku, kao da se vide prvi put" priča Mitrović.


Foto: Ilustracija

Ona je istakla da su ovi savjeti za rad na odnosu sa partnerom važni i korisni i za vanizolacijski period, kao i to da svaka ljubav kreće od nas samih i da voljenje sebe zapravo ljubav od koje sve počinje.

"Sve kreće od nas samih i kakvi smo prema sebi, ako smo prema sebi iskreni i direktni, takvi ćemo biti i prema partneru, ako previše toga zamjeramo sebi i ako nijesmo zadovoljni sobom sve to ćemo prenijeti i na na partnera. Ako hiljadu zamjerki nađemo na sebi, naćićemo ih i na partneru, ali ako sebe prihvatimo i zavolimo onakve kakvim jesmo, veće su vjerovatnoće da ćemo i kod partnera vidjeti i cijeniti ono najbolje. Svaka ljubav kreće od nas samih" navodi ona.

Što se tiče medijskih natpisa, da će period izolacije i sitauacija sa pandemijom od nas stvoriti anksioznu i hladnu naciju koja će strahovati od kontakta i imati strah od mase, Mitović ističe da ta teorija pada u vodu, jer oni koji su do sada funkcionislai blisko sa ljudima zapravo jedva čekaju da se stvari vrate u normalu i da se zagrle sa svojim blžnjima.

"Ljudi koji su i do sada imali zdrav odnos prema drugim ljudima, koji su znali šta znači zagrljaj, taj će zagrljaj još više cijeniti i iskrenije davati kada se period izolacije okonča. Za ljude koji imaju problem sa anksioznošću i paničnim napadima, ova sitiacija sa druge strane došla je kao svojevrsna komfort zona. Oni se konačno osjećaju kao dio svijeta. Ljudi sa paničnim napadima obično imaju strahove od izlaska među svijet i njima je na neki način korona dobro i došla, jer su se ranije osjećali drugačijim od svijeta pa im je ova situacija konačno donijela mogućnost da funkcionišu isto kao i svi ostali u okonostima karantina. To je potpuni apsurd ove situacije, ali ljudi koji imaju problema sa paničnim napadima i već godinama žive u svojevrsnoj izolaciji, sada se konačno osjećaju kao dio društva" kazala je.

Zagrlaj je prema riječima doktorke Mitrović, nešto što odgovara zdravim ljudima i zdravom odnosu. Naša potreba za zagrljajem povezana je sa prvim zagrljajem koji smo ikada dobili, a to je kako naša sagovornica kaže majčin zagrljaj, te oni koju su u zagrljajima uživali i ranije, sada će još više i dublje da doživljavaju zagrlajj kao jedan od najljepših fizičkh kontakata.


Foto: Ilustracija

"Mi smo odrasli sa iskustvom fizičkog kontakta. U našoj kulturi su rukovanja, poljupci i zagrljaji, a sada su nam silom prilika oduzeti, tako da je naša potreba za njima, prirodno još jača. Prirodno je da želimo nazad sve ono šo nam je oduzeto, tako da kada nam se konačno vrati slobda fizičkog kontakta grlićemo se još srdačnije i jače. Grljenje je zdrava navika i ona kod zdravog čovjeka ne može da stvori anksioznost, samo želju" kazala je.

Kao grupu podložnu da iz ove situacije izađe sa problemima uslijed novinskih natpisa, te moguće stvori strahove od kašljanja, boravljenja u masi ili kontakta sa strancima Mitrović je izdvojila ljude sa hipohondrijskom strukturom.

"To su ljudi koji su inače skloni razvijanju strahova, ljudi kojima je ona čuvena čaša i inače do pola prazna, a ne puna. Takva su struktura ličnosti i podložniji su strahovima i paranoičnim mislima" ističe Mitrović.

Osobama koje su jake, psihički stabilne i čvrste, te osobama koje su na višoj razini svijesti bilo koja vrsta nepogode ne stvara paniku, kaže naša sagovronica.

"Takve osobe najčešće u takvim situacijama gledaju kako najbolje mogu da djeluju i šta bi mogle da preduzmu u toj situaciji. Niko od nas nema istu reakciju i reakcije na trenutnu situaciju zavise od osobe i njeng trenutog psihičkog stanja" kazala je.

Doktorka Mitrović ističe da je strah najjača ljudska emocija i da je to urođeni ljudski instinkt, te da je sasvim uredu plašiti se, ali je i obaveza potruditi se ostati pribran.

Spremnost osobe da zatraži stručnu pomoć i podršku terapeuta je lični osjećaj i to zavisi od same osobe koja ima problem.

"Što su uvjerenja neke osobe u sopstvenu moć samostalnog prevazilaženja problema jače, ona će kasnije potražiti podršku, a što u uvjerenja liberalnija, ako je osoba recimo rasla u okruženju u kojem se o problemima govorilo i diskutovalo ona će lakše zatražiti stručnu podršku, osobe koje su odrastale u porodicama koje su bile podržavajuće lakše će potraćiti pomoć prilikom susreta sa problemima u braku i životu" istakla je.

Podrška prilikom spoznaje da neko od nama biskih ljudi ide kod psihoterapeuta, prema riječima doktorke Tatjane Mitrović jako je važna.


Foto: Ilustracija

Strah od suočavanja sa psihologom jedan je od većih problema priikom odlučivanja o zakazivanju kod istog. Ljudi, kaže ona, često imaju problem sa mišlju da li je neki problem zreo za psihologa i da li je trenutak da se obrate.

"Važno je da se ljudi zapitaju da li problem koji imaju mogu prevazići, da li je problem prolazan ili je nešto što traje duži vremenski period, dovoljno je da sebi postave par kratkih pitanja i sami će da shvate da li je pravi trenutak da se jave" istakla je.

Ona je dodala da je važno da se zapitamo koliko neki problem nsoimo u sebi i kakve nam on prpereke stvara u životu, odgovorima na ova pitanja vrlo često možemo shvatiti da neki problem zapravo nije mali kako nam se učinilo, a prizanje i prepoznavanje je kako ističe Mitrović pola puta do rješenja problema.

Psihoterapija je istakla je, struktuirani razgovor i to je glavna razika između stručnog razgovora i razgovora sa sveštenikom ili prijateljima. Terapeut svog klijenta vodi kroz razgovor i vraća ga na doživljaj koji smatra za okidač problema.

Raskidi su jedan od čestih razloga zbog kojeg mlađi ljudi traže podršku doktorke Mitrović.

"Kod raskida se najčešće radi o problemu ponovnog uspotavljanja povjerenja prema partneru, ukoliko je u raskidu došlo do prevare. To nije lako i za te stvari psihoterapija veoma pomaže" istakla je.

Ona je dodala i to da su mušarci jednako česti kao i žene u potrazi za stručnom pomoći oo prvazilaženja problema stvorenih raskidom.

Mitrović je kao jedan od vodećih problema sa kojima se susreće na psihoterpaijama navela anoreksiju i bulimiju, poremećaj ishrane koji se stvara od želje za ispunjavanjem vizije o idealnom fizičkom izgledu.

Najčešći problemi zbog kojih ljudi traže pomoć, kako ističe, su panični napadi, konflikti i strah od smrti.

Panični napadi su najčešći problem današnjice kod njih se javlja prekid vazduha, gušenje u grlu, trnjeje usana, dok su drugi najčešći problem konflikti, kod kojih prednajače konflikti u braku, koji najčesšče eskaliraju kombinovani sa problemom zavisnosti, među kojima je najčešča zavisnost od alkohola. Ona ističe da su problemi sa zavisnošću najlukaviji od svih problema, da su zamaskirani te da često i dugo prolaze neopaženo i da je tanka granica između uživanja u piću i alkoholizma.


Foto: Ilustracija

Psihijatri, kako kaže, sve preko dvije čaše alkohola dnevno smatraju problemom, što u zemlji domaće loze i vina ima dobru podlogu. Strah od smrti takođe proizilazi iz paničnog napada i klasifikovana je fobija, koja stvara opsesivne misli i radnje, objasnila je.

U toku situacije u kojoj se nalazi cijelo čovječanstvo a u cilju skretanja misi i očuvanja zdravog razuma Mitrović savjetuje nježnost i njegu samog sebe.

U danima u kojima smo svi osjetljiviji nego inače a uslijed viška slobodnog vremena skloni smo preispitivanju životih odluka, pa Mitrović savajetuje da sebi govorimo ono što bismo rekli nemoćnom i slabom djetetu.

"Sjetimo se djeteta i našeg pristupa djetetu kada recimo uči da hoda, ukoliko dijete padne da li ga kritikujemo što je palo? Ili ga nježno dohvatimo i kažemo "ništa nije bilo, idemo dalje, ispočetka"? Svakome preopručujem da zatvori oči i zamisli sebe kao nemoćno dijete kome treba jako puno ljubavi, jako puno nježnosti, podrške, lijepih riječi i jako puno snage. Osoba koja uspije sebi tako da priđe, uspjeće sebi i da olakša".

A kod preispitivanja odluka uslijed nesanice prouzorkovane karantinom doktorka Mitrović takođe "prepisuje" nježnost.

"Pričajte sebi i priđite sebi pred problemom onako kako biste prišli i riječima koje biste rekli onima koje volite najviše. Bez osuđivanja i sa ciljem pomoći. U ovim danima važna je nježnost, zato što nježnije prema sebi" zaključila je.


Foto: Ilustracija

Ostaje nam samo da poslušamo doktorku i da sa nadom da će se situacija u kojoj se nalazimo brzo okončati zagrlimo sebe dok ne budemo mogli da zagrlimo one koje volimo, jer kako je doktorka rekla "svaka ljubav proizilazi iz ljubavi prema samome sebi".

I ne zaboravite...I nježnost je zarazna i zato samo nježno. Sa sobom i sa cijelim svijetom!

D.P.