27-11-2020

Vrijeme je maginja…

Maginja ili planika, (Arbutus unedo), je zimzeleni grm na kojem upravo ovih dana dozrijevaju jestivi i vrlo ukusni plodovi koji su nažalost zanemareni i gotovo isključeni iz prehrane. Osim što je zanimljiva kao voćna vrsta, maginja je zanimljiva i kao ukrasna biljka.



Na svakom se pojedinom grmu maginje istovremeno u kasnu jesen i zimu nalaze i cvjetovi, i nedozreli i zreli plodovi, što ovaj grm zaista čini posebnim.

Poluostrvo Luštica izuzetno je bogato ovom zaboravljenom mediteranskom biljkom čiji plodovi ovih dana sazrijevaju. U početku plodovi maginje su zelene boje, potom žute i narančaste te naposljetku, u zrelom stanju, žarko crvene boje.

Maginju se preporučuju konzumirati umjereno, budući da ovisno o stepenu zrelosti, sadrže određeni postotak alkohola. Mogu se koristiti za proizvodnju marmelade, rakije, likera, kolača i sl. Plodovi obiluju vitaminom C, koji je u zimske dane svakako preporučljivo konzumirati.



Njezino stanište proteže se širom Mediterana, sve do Irske i Engleske, Mikronezije te čak i toplijih dijelova Azije.

Maginja ili palnika je izrazito specifična biljka koja posjeduje dugu fazu cvjetanja i formiranja ploda. Njezin dvopolni cvijet cvijeta između oktobra i decembra. Dolazi do samooprašivanja i u istom razdoblju slijedeće godine formiraju se crvene bobice. Drugim riječima, potrebno je čak godinu dana kako bi došlo do potpunog formiranja i sazrijevanja ploda, tj. do faze pogodne za jelo.

Kod biljke se tradicionalno koriste i sočan plod i list, bilo da je riječ o gastronomskoj ili medicinskoj upotrebi.

Bogatstvo nutritivnih sastojaka

Maginja se tradicionalno bere na Mediteranu još od vremena antičke Grčke, a njen nutritivni potencijal došao je do izražaja tek u posljednja dva desetljeća. Španska studija Ruiz-Rodríguez iz 2011. godine istražila je i objavila glavne nutritivne sastojke samog ploda.

Rezultati su otkrili kako se u crvenim bobicama biljke nalazi obilje vitamina C, vlakana, mikro i makroelemenata, te antioksidansa.
Crvene bobice maginje sadrže:

- vitamin C
- dijetalna vlakna
- pektin (pogodan za izradu gelova i želatine)
- šećer (najviše fruktoze i glukoze, a najmanje sukroze)
- manju količinu proteina
- manju količinu lipida
- kalij
- kalcij (ima ga znatno više nego u većini ostalog bobičastog voća)
- magnezij
- natrij
- željezo
- cink
- bakar

Važno je naglasiti kako plod maginje nema okus koji je privlačan svima.

Preporučivo ga je konzumirati isključivo u posljednjem dijelu zrelosti, kada njegova boja prelazi u zagasito crvenu i kada je mekan na dodir.

Razlog specifičnog okusa leži u visokoj koncentraciji šećera, primarno fruktoze, zbog koje posjeduje zanimljivu kombinaciju okusa slatkoće i kiselosti.

Nutrijent kojeg maginje najviše sadrži je vitamin C. 50 g ploda ispunjava preporučenu dnevnu dozu za odrasle.

Poznato je kako je vitamin C jedan od najpotrebnijih nutrijenata ljudskom organizmu, zaslužan za jačanje imuniteta, zdravlje mišića, ligamenata, tetiva i kostiju, antioksidativno djelovanje, regeneraciju kože (neophodan u sintezi kolagena). On je ključna karika pri apsorpciji željeza.

Biljka je odličan izvor i dijetalnih vlakana. 100 g ploda sadrži 40% dnevne potrebe vlakana za muškarce i 60% za žene.



Ljekovita svojstva maginje

Plod biljke moguće je koristiti i u gastronomske i ljekovite svrhe, a njen list se tradicionalno koristi kao kvalitetan lijek za cijeli niz bolesti.

Mediteransko stanovništvo planiku koristi:

- protiv grčeva
- kao antiseptik
- kao diuretik
- kao laksativ
- za smanjenje tlaka
- za bolno grlo
- kod afti
- kod kožnih upala
- kod kardiovaskularnih bolesti poput tromboze ili -
- ateroskleroze
- kod virusa i bakterija

Čaj od lista maginje koristi se kod šećerne bolesti, tegoba prostate i uz mokraćnih puteva te za reumatizam.

Spalish pleme u Kanadi planikom je liječilo prehladu, dok se je u Maroku tinktura lista koristila u svrhu snižavanja visokog krvnog pritiska.

Efikasnost maginje kao kvalitetnog antihipertenzivnog sredstva potvrđena je, također, i znanstvenim istraživanjima.

Dvije turske studije dokazale su kako maginja ima snažna antioksidativna svojstva, a i sposobnost liječenja spolno prenosivih bolesti izazvanih bakterijom Trichomonas vaginalis.

Budite oprezni s doziranjem jer prekomjerni unos može izazvati pojavu mučnine, povraćanja, proljeva i gubitka apetita.

Primjena maginja

Dva najpoznatija oblika gastronomske pripreme su proizvodnja džema i aromatičnih voćnih likera.

U Portugalu je poznato nacionalno piće Medronho – slatki liker, a u Grčkoj se plod dodaje u alkoholno piće Tsipouro.

U kozmetici se plodovi najčešće koriste kod pripreme krema za lice, s ciljem uklanjanja ili smanjenja smeđih pjega i zatamnjenosti kože, kao i za uklanjanje bora.

Aromatični liker od maginja

Svježe i zrele plodove planike – maginje očistite, operite u hladnoj vodi ocjedite i osušite.

Oprezno složite bobe u bocu šireg grla, dodajte šećer, naribanu vaniliju, cimet, klinčiće , naribanu koricu i nekoliko kapi soka od limuna. Zalijte votkom.

Zatvorena boca mora stajati četiri sedmice i pri tom sadržaj boce češće promućkajte da se šećer rastopi.

Poslije četri sedmice sve profiltrirajte i rastočite u boce. Ostavite sedmicu dana na hladnom i tamnijem mjestu.

Pretočen u boce raznih neobičnih oblika ovaj vrlo aromatični liker zanimljivog okusa i boje oduševit će Vas.

Poslužuje se rashlađen. Možete ga koristiti kao dodatak za pripravu raznih kolača naročito onih sa maginjama.



Tinktura od maginja

U drevna vremena od maginja se pripremala tinktura za koju se smatralo da može izliječiti čak i kugu.

Tinktura ima puno korisnih upotreba. Može se koristiti za ispiranje kod upale grla ili kod prehlada, zato što ima antimikrobno djelovanje.

Pomaže kod problema s probavom, kod infekcija mokraćnog mjehura, tjera višak vode iz organizma.

Priprema:

Uzmite 50 g suhog lišća biljke, prelijte 96-postotnim jestivim alkoholom ili rakijom. Lišće prethodno usitnite.

Stavite u tamnu bocu i pohranite na mračnom mjestu dva tjedna. Svaki dan protresite.

Nakon toga procijedite i pohranite na tamnom mjestu u dobro zatvorenoj posudi.

Kod upotrebe razrijedite vodom u omjeru 1:5.

Tinkturu možete grgljati kod upala grla i usne šupljine. Također je možete koristiti i kod porezotina, opeklina, dekubitusa i čireva na koži.

Džem od maginja

Isperite i procijedite 2-3 kilograma svježih plodova.

Stavite na laganu vatru i miješajte 15-tak minuta dok se bobice ne počnu raspadati.

Plod nije potrebno pasirati zbog njegove mekane i nježne teksture koja se veoma brzo raskuha i pretvori u gustu smjesu.

Dodajte 500 g smeđeg šećera i, po želji, đumbira, vanilije, cimeta ili klinčića zbog bogatijeg ukusa konačnog proizvoda.

Zatim sve na laganoj vatri kuvajte, uz redovito miješanje, sljedećih 30-tak minuta.

Kasnije dodajte sok limuna ili naranče kako bi se zadržala što veća koncentracija nutrijenata, koji se kod prekomjerne termičke obrade mogu uništiti.

Gotov proizvod stavite u sterilizirane staklene posude.

Kada ste džem usuli u staklenke, ostavite ih otvorene i stavite u pećnicu 15-ak minuta, sve dok marmelada ne zakuha. Ovo se radi u svrhu dugotrajnijeg čuvanja proizvoda.

Kada izvadite iz peći, prekrijte čistom krpom i pustite neka se ohladi. Zatvorite staklenke tek kada se ohlade.

Nije preporučljivo konzumirati više od 5-6 sirovih plodova maginje dnevno zbog moguće pojave probavnih smetnji i laksativnog učinka.

No ako su plodovi maginje termički obrađeni, možete ih nesmetano konzumirati i u većim količinama.


Izvor/Foto: Boka News