Foto: Printscreen, RTCG
Opšta bolnica Danilo I na Cetinju jedina je državna ustanova za humanu reprodukciju.
Doktor Željko Lazović za Portal RTCG objašnjava da je nestašica ljekova koji se koriste u postupcima medicinski potpomognute oplodnje jednim malim dijelom uzrokovan globalnim dešavanjima, epidemijom korona virusa i ratom u Ukrajini, što je dovelo do smanjenja proizvodnje istih, tako da su farmaceutske kompanije snabdjele veća tržišta, a naše malo tržište je ostalo u drugom planu.
Drugi razlog je, kako objašnjava, veliki dug Fonda zdravstva i nedostatak sredstava za redovno plaćanje.
Stupanjem na snagu novog Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji kojim se dozvoljava veći broj postupaka o trošku Fonda zdravstva, a takođe i starosna granica pomjerena na 45 godina, kako ističe Lazović, povećao se i broj pacijenata koji su time stekli pravo na besplatan postupak.
Problemi su, kaže, počeli još početkom ove godine, ali da su zahvaljujući nekoj manjoj rezervi koja je ostala od prethodne godine uspjeli da urade oko 100 parova u prvoj polovini godine.
Lazović ističe da je u drugoj polovini godine, u odnosu na njihove potrebe koje iskazuju, na nedjeljnom nivou isporuka bila znatno umanjena.
Na pitanje da li treba da brinu pacijenti koji su već započeli terapiju za postupak MPO, doktor Lazović je kazao da su za te pacijente uspjeli da obezbijede sve što im je potrebno do kraja postupka.
Na postupak vantjelesne oplodnje čeka više od 30 parova
"Mi smo se trudili da prednost prilikom uključivanja u postupke damo parovima gdje je ženski partner iznad 40 godina kao i onima koji imaju iza sebe već više neuspjelih pokušaja kao i pacijentkinje sa slabom rezervom jajnih ćelija gdje bi odlaganje postupka smanjilo šansu za uspjeh. Kod nas trenutno na postupak čeka nešto više od 30 parova", ističe Lazović.
Poručuje da se nada da će se problem sa nestašicom terapija za vantjelesnu oplodnju riješiti početkom naredne godine.
"Nakon razgovora koje smo imali sa direktorom Fonda a i iz izjava čelnih ljudi u sredstvima javnog informisanja - da će svi dugovi Fonda zdravstva biti podmireni do kraja godine, ja se iskreno nadam da naredne godine neće biti problema", kazao je Lazović.
U Opštoj bonici Danilo I Cetinje od početka godine do danas urađeno je nešto oko 170 postupaka vantjelesne oplodnje.
Oplodnje se odlažu, prave se liste čekanja, parovi u panici
Žana Mihaljević iz Fondacije "I ja imam pravo da budem mama" kazala je, za Portal RTCG, da im svakodnevno stižu prijave kako se postupci vantjelesne oplodnje odlažu. Prva prijava je stigla početkom novembra.
Ističe da se oplodnje odlažu, prave se liste čekanje, što nikada nije zabilježeno u Crnoj Gori, da čak i za vrijeme pandemije koronavirusa nije bilo ovakvog zastoja.
Nezgodno je, kako kaže Mihaljević, što administracija ne trpi ponovni postupak i pitanje je da li gube pravo na drugu oplodnju u privatnim klinikama koje imaju ugovor sa Fondom zdravstva.
"Parovi su u panici da zbog nefinansiranja i refundacije troškova vantjelesne plodnje ostanu bez pokušaja da se ostvare u ulozi roditelja, a to jeste stvarni i urgentni problem. Ne bi trebalo osobe da trpe posljedice lošeg poslovanja dobavljača ljekova i terapija i ponajmanje da brinu o troškovima refundacije postupaka, već rasterećeni da ulaze u proceduru, ipak se ovdje radi o stvaranju porodica, začeću i rađanju djece", objašnjava ona.
Ističe da su cijene u privatnim klinikama mnogo skuplje, s obzirom na to da se na Cetinju u humanoj reprodukciji postupci za vantjelesnu oplodnju ne plaćaju, dok se u privatnim klinikama doplaćuju i troškovi prevazilaze 500 eura, a nekad čak i 1.000 eura.
"Recimo za troškove tj fakturu zamrzavanja (krioprezervacije) i skladištenje embriona moraju da izdvoje 800 eura (500 zamrzavanje, 300 skladištenje na 5 godina) i tu istu fakturu ne mogu da refundiraju od Fonda zdravstva, odbijaju ih i pritom ih primoravaju da otppočinju sudske procese kako bi ostvarili zagarantovana prava iz Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju", ističe Mihaljević.
Kako kaže, trenutni problem nije jedini, tvrdi da ništa nije realizovano iz oba zakona osim plaćenog četvrtog postupka vantjelesne oplodnje.
"Nema donacije, nema uvoza genetskog materijala ni izvoza, nema psihološke pomoći osobama koje se liječe od neplodnosti, Mikro Tesa za liječenje muške neplodnosti nije realizovana, nacionalni registar podataka, ništa nije rađeno po tom potanju, krioprezervacija zamrzavanje i čuvanje polnih ćelija i embriona na godinu dana ne finansira se", tvrdi Mihaljević.
Iz Fondacije imaju saznanja, kako kaže, da se zakoni ne sprovode, i dobili su odgovore da ne znaju kad će.
"Veliki problem je i sekundarni infertilitet ili osobe koje imaju već jedno ili dvoje djeece dobijenih iz procesa vantjelesne oplodnje ili prirodnim putem, u Zakonu je određeno da se finansiraju potpuno 3 nova postupka oplodnje, ne računajući one do sad i to za žene sa jednim djetetom i potpuno nova dva postupka za žene sa dva djeteta", kazala je Mihaljević.
Ističe da od funkcionisanja Zakona i finansiranja vantjelesne oplodnje u Crnoj Gori nema ništa. Poručuje da su zemlje iz okruženja daleko ispred nas, te da vode brigu o liječenju i stvaranju uslova za rađanje djece.
Izvor: RTCG