Zbog izmijenjene statističke metodologije, razvoj ne može direktno da se uporedi sa prethodnim godinama. Prema dugoročnom poređenju, međutim, jaz u platama je opao: na početku istraživanja 2006. godine iznosio je naime 23 procenta.
Žene više rade skraćeno radno vrijeme
Razlike se pojavljuju uglavnom zbog toga što žene češće od muškaraca rade u profesijama i na nivoima u kojima su plate niže. Istovremeno, one češće rade sa skraćenim radnim vremenom, što je povezano i sa nižom prosječnom bruto zaradom po satu. Ti faktori objašnjavaju čak 63 odsto slučajeva razlika u platama.
Preostalih 37 odsto razlike u zaradi, kako se navodi, „ne može se objasniti karakteristikama dostupnim u modelu procjene.“ Pritom sedam odsto otpada na slučajeve kada postoji razlika čak i ako su kvalifikacije i radno iskustvo uporedivi.
„Gornja granica“ za diskriminaciju u zaradi
„Može se pretpostaviti da bi razlike bile manje ako bi za analizu bilo dostupno više informacija o faktorima koji utiču na plate, kao što su informacije o prekidima u karijeri zbog trudnoće, rođenja djece ili brige o rođacima“, navodi njemački Savezni zavod za statistiku. Prilagođeni tzv. „rodni jaz u platama“ stoga bi „trebalo shvatiti kao ’gornju granicu’ za diskriminaciju u zaradi.“