Foto: pixabay.com/ilustracija

Po riječima dr Aleksandra Joksimovića iz Instituta, veliki turistički brodovi koji ulaze u Bokokotorski zaliv „svakako utiču na životnu sredinu“, a da bi se znalo u kojoj mjeri, na koje vrste i habitate, potrebna je izrada kompleksne studije uticaja.

„Jer, kao naučna institucija ne možemo pričati napamet. Mi smo spremni. Već godinama upućujemo apel da nas neko angažuje da to uradimo. Onda da vidimo koliki je zaista taj uticaj i da potom da svi zajedno sjednemo. Kruzing turizam je bitan za život Kotora, za turizam, prihode koje domaćinstva ostvaruju. Moramo svi zajedno naći balans kako i na koji način turizam može, ali održivo, da bude prisutan. Da vidimo šta ćemo sa saobraćajem, kako da se grad rastereti gužvi koje su prisutne u ljetnjim mjesecima. To nije naša struka, ali definitivno to je veoma kompleksna priča i treba zajednički sjesti i donijeti konkretne odluke. Što se tiče Instituta, mi možemo na tu temu da razgovaramo samo uz egzaktne naučne podatke, odnosno istraživanja koja budemo odradili odnosno uticaja kruzera na živi svijet Bokokotorskog zaliva i njegovog kompletnog eko sistema“, izjavio je Joksimović za Radio Kotor.

Podsjeća da je Evropska Unija usvojila Akcioni plan za zaštitu morskih eko sistema koji predviđa da do 2030. godine oko 30 posto morskog eko sistema, odnosno područja, mora biti pod nekim režimom zaštite.

Pred ustanovom je, naglašava, projekat „Natura 2000“ za potrebe Agencije za zaštitu životne sredine, koji se odnosi na monitoring morskog eko sistema, na čemu već aktivno rade.

„Željeli bi da se uključimo i u zaštićena područja u moru zajedno sa upravljačem JP morsko dobro. Htjeli bi, u saradnji sa ribarima, da učestvujemo u budućem monitoringu i svim mjerama koje bi bilo potrebno sprovesti u tim područjima. Projekat Natura koji je sada aktuelan, odrediće mapiranje, najviše Posejdonije i predložiti što bi, osim postojeća tri zaštićena marinska područja, u narednom periodu još moglo da se stavi pod neki režim zaštite. Bokokotorski zaliv je vrlo specifičan, Unesko-va prirodna i kulturna baština, tako da i tu imamo vrlo ograničen režim ribolova“, navodi Joksimović.

Uz ocjenu da Crna Gora „lagano ide tim koracima“, potencira da se priroda, eko sistem i more, moraju zaštiti, te smanjiti pritisci koji dolaze „samo od nas“.

Sa Ministarstvom poljoprivrede i Direktoratom za ribarstvo, Institut je minule sedmice učestvovao na sastanku Generalne komisijiom za ribarstvo Mediterana, u Rimu.

Na osnovu određenih modela i podataka o ulovu koje prilažu sve članice komisije iz Jadranskog regiona, obavljena je priprema stanja resusa za vrstu ribe barbun. Posebno značajno je što je GKRM prihvatila naučno - istraživački projekat posvećen plavom raku, invazivnoj vrsti prisutnoj u Mediteranu.

„Računamo da ćemo zajedničkim aktivnostima i protokolom koji je usvojen na ovom početnom sastanku u Rimu, odraditi analize, upotrijebićemo lov specijalnim vršama, interjue sa ribarima i promovisati njegovo korišćenje u komercijalne svrhe u restoranima, jer ima kvalitetno meso. Jeste da treba više jedinki da bi se pripremio neki obrok, ali ako ga već toliko ima i ako je prisutan na ušću rijeke Bojane, čak malo i u tivatskim Solilima, onda definitivno možemo računati da to može biti nova komercijalna vrsta u Crnoj Gori, naravno lovljena posebnim tehnikama, najviše vršama“, podvlači Joksimović.

Slijedi, kaže, sastanak u Rimu u vezi resursa male plave ribe na Jadranu, a potom sastanak u Splitu podregiona Jadrana.

„Gdje ćemo zajedno sa administracijama jadranskih zemalja i naučnicima ustanoviti naš predlog za usvajanje svih mjera i predostrožnosti, a to će se desiti i validirati na naučnom komitetu GKRM krajem juna. Onda čekamo kraj godine, novembar, kada će se na godišnjem sastanku komisije sve to usvojiti i vratiti kao preporuke ili kao direktive zemljama članicama na usvajanje i implementaciju u svoje zakonodavstvo“, zaključuje Joksimović.

Izvor: Radio Kotor