Foto: Regionalni vodovod

Evropa se suočava sa rastućim problemima u vezi sa nestašicom vode, koja je postala jedan od ključnih izazova zbog sve češćih suša i porasta temperatura. Indeks iskorišćavanja vode (WEI+) koristi se za mjerenje nivoa nestašice vode, prateći ukupnu potrošnju vode u odnosu na obnovljive resurse slatke vode dostupne u određenom području. Vrijednosti iznad 20% ukazuju na stanje nestašice, dok one preko 40% signaliziraju ozbiljan problem.

U 2022. godini, indeks WEI+ za EU iznosio je 5,8%, što je porast od 0,9 procentnih poena u odnosu na 2000. Godina 2022. bila je najkritičnija od početka praćenja podataka. Među zemljama EU, Kipar je imao najvišu vrijednost sa 71%, što ukazuje na neodrživo korišćenje slatkovodnih resursa. Malta i Rumunija su takođe zabilježile visok WEI+ od 34,1% i 21% u 2022. godini, dok su Grčka, Portugal i Španija imali nešto niže vrijednosti, ali još uvijek iznad praga od 20%. Problemi s nestašicom vode su posebno izraženi u južnoj Evropi, gdje ljetnji mjeseci donose dodatni pritisak na resurse zbog potrebe za vodom u poljoprivredi, javnom vodosnabdijevanju i turizmu.

Sa druge strane, zemlje poput Letonije, Hrvatske, Švedske, Slovačke, Litvanije, Slovenije, Finske i Luksemburga zabilježile su vrijednosti WEI+ ispod 1%, što ukazuje da nemaju ozbiljan problem s nestašicom vode. Hrvatska, kao jedna od zemalja s niskim WEI+ indeksom, ima prednost u stabilnom vodosnabdijevanju, ali to ne znači da se može opustiti, jer se globalne klimatske promjene i suše neprestano razvijaju.

Na osnovu dostupnih informacija, tačna pozicija Crne Gore na WEI+ listi trenutno nije javno dostupna. Ipak, zemlje poput Hrvatske, Letonije, Švedske i drugih zemalja s niskim WEI+ indeksom (ispod 1%) mogu pružiti okvir za pretpostavku da bi Crna Gora bila u sličnom rangu, s obzirom na svoje resurse i vodosnabdijevanje.

Kada je riječ o Crnoj Gori, kao zemlja koja se suočava s izazovima vezanim za upravljanje vodnim resursima, važno je pratiti slične trendove u potrošnji vode. Crna Gora, sa svojim značajnim vodenim resursima, može iskusiti povećanje potrošnje i pritisak na vodne izvore, naročito u periodima visoke turističke potražnje. Održivo upravljanje vodnim resursima, optimizacija potrošnje vode i zaštita izvorišta od prekomjernog korišćenja trebaju biti prioritet kako bi se obezbijedio dugoročan stabilan pristup vodi za sve građane.

Jedan od ključnih izazova u Crnoj Gori jeste obezbjeđivanje stabilnog snabdijevanja vodom Crnogorskog primorja tokom ljetnjih mjeseci. Ovaj problem dodatno komplikuje ljudski faktor, posebno nekontrolisana eksploatacija šljunka u blizini izvorišta Bolje Sestre. Iskopavanje šljunka u koritu rijeke Morače – koja indirektno ima ključnu ulogu u sistemu vodosnabdijevanja – narušilo je stabilnost ekosistema i ugrozilo vodne resurse, što dodatno otežava obezbjeđenje dovoljne količine vode tokom ljetnje sezone. Takođe, kako bi se prirodnim putem oporavilo korito Morače, potrebno je više od 120 godina. Ovaj proces dugoročnog oporavka zahtijeva pažnju i implementaciju mjera zaštite kako bi se spriječila dalja degradacija vodenih resursa i izvorišta Bolje sestre.

U kontekstu klimatskih promjena i njihovih uticaja na vodne resurse, Crna Gora mora razviti politike koje će uključivati prevenciju nestašica, racionalizaciju potrošnje vode, kao i unapređenje infrastrukture za vodosnabdijevanje i očuvanje vodnih ekosistema. Zaštita vodnih resursa mora biti prioritet - zaključuje se u saopštenju predsjednika odbora direktora "Regionalni vodovod Crnogorsko primorje" Zorana Lakušića.