27-05-2024

Prvaci sa sve slabijim motoričkim sposobnostima

Stručnjaci upozoravaju da djeca, prilikom upisa u prvi razred iz godine u godinu pokazuju sve lošije motoričke sposobnosti na testiranjima. Gojazost, slabiji vid i govor, te loše držanje tijela, samo su neki od poremećaja sa kojima se djeca susrijeću, a razlog za to je, kako smatraju ljekari i psiholozi, što su najmlađi sve više pored ekrana, a sve manje napolju.


Foto: Pexels

Dječija graja na igralištima nakon vrtića i škole sve je tiša. Novije generacije manje se kreću, a slobodno vrijeme uglavnom provode ispred ekrana. Zbog toga iz godine u godinu pokazuju sve lošije motoričke sposobnosti na testiranjima prilikom upisa u prvi razred.

“Loše držanje djece, kifotično držanje, čak imaju toliko asimetrije i jedan manji broj djece ima i skoliozu što je u prošlom periodu bilo nezamislivo, poremećaj u ishrani djece, pogotovo gojaznost”, problemi su koje ljekari uočavaju kod djece, prema riječima pedijatrice dr Rajke Pajović.

Osim nepravilne ishrane i lošeg držanja, veliki broj djece ima ravna stopala, a pedijatri ih često upućuju i na oftalmološke preglede.

“Ima dosta djece koja se poslije oftalmologa vrate sa naočarima. Znači da djeca u zadnjem periodu mnogo više koriste mobilne telefone, crtane filmove, taj problem imamo i s govorom. Imamo djecu koja ne govore maternji nego engleski”, dodala je Pajović.

Sve to ukazuje da se djeca u ranom uzrastu ne razvijaju pravilno, kaže struka. Uzrok je što je dječija radoznalost s istraživanja svijeta kroz igru i pokret prešla na pasivno posmatranje multimedijalnog sadržaja.

“Zamijenili su sjedećim igrama da bi djeca bila mirna da bi roditelji mogli da obave poslove kod kuće. Zamijenili su interesovanjima koja nijesu vezana za aktivnost, više su pasivni”, kazala je psihološkinja Lidija Mirković.

Kako loše navike teško je mijenjati. Ipak, stručnjaci savjetuju da djeca sličnog uzrasta treba što više da se druže i vrijeme provode napolju.

“Onda imate djecu koja su razigrana, koja trče, traže, smišljaju, koja su kreativna, koja komuniciraju, dogovaraju se čije su igračke i kako će ih podijeliti. Djeca trebaju nekontrolisane uslove, izazovne uslove, koji ih vode ka tome da potrče, preskoče, snađu se, provuku, vide kako nešto funckioniše”, kazala je Mirković.

Pajović smatra da se roditelja možda zaštitnički postavljaju prema djetetu, da se nigdje ne popne, da ne padne.

“Mora da se samo popne i padne, mora sve to samo da nauči”, kazala je Pajović.

Zato, napominju sagovornice TVCG, roditelji moraju da puste djecu da se što više kreću kako bi se pravilno razvijala.

(RTCG)