Ilustracija, Foto: AI

Psihijatar dr Vasko Roganović ističe da glavni problemi nastaju zbog otežane adaptacije organizma na nagle temperaturne promjene. Naglašava da je u ovakvim okolnostima posebno važno izbjegavati fizičku aktivnost i direktno izlaganje suncu u najtoplijem dijelu dana, konzumirati laganu hranu, unositi dovoljno tečnosti i, što je najvažnije – zadržati trpeljivost i staloženost.

Prema njegovim riječima, visoke temperature često dovode do dehidracije, pregrijavanja organizma i sunčanice. Uz to, učestala upotreba rashladnih uređaja dovodi do velikih temperaturnih razlika između zatvorenog prostora i spoljašnjeg ambijenta, što dodatno otežava prilagođavanje.

"Kod ljudi koji boluju od hroničnih bolesti, naročito kardiovaskularnih ili plućnih, ove promjene još teže padaju i često pogoršavaju osnovno zdravstveno stanje. To, zauzvrat, stvara dodatni psihološki pritisak i utiče na mentalno zdravlje", pojašnjava dr Roganović.

Kako kaže medikamenti bi dodatno uticali na stanje organizma.

"Tu se zna da su uvijek bile i ostale najbolje preporuke u smislu praćenja, satnice, kada se izlazi na to jako sunce, ono što može da se odloži, da se odloži, plus rashlađivanje", ističe.

Posebnu pažnju skreće na vozače, kojima preporučuje da prije ulaska u vozilo rashlade unutrašnjost jer su, kako kaže, volani i sjedišta često toliko vreli da je vožnja praktično nemoguća bez prethodnog hlađenja.

Kada je riječ o najosjetljivijim grupama, dr Roganović naglašava da roditelji moraju voditi računa o pravilnoj hidrataciji male djece.

"Jako je važno da roditelji, pogotovo oni sa malom djecom, obrate pažnju na rashlađivanje, da djeca unose dovoljno tečnosti. Manja djeca se takođe znoje, gube tečnost, i treba pratiti njihovu tjelesnu temperaturu. Bitna je rehidracija, da se tečnost unosi redovno", naglašava.

Slične preporuke važe i za starije osobe, kojima savjetuje upotrebu prirodnih, rashlađujućih napitaka na bazi voća, povrća i čajeva. Takođe napominje da je, zbog sve češće upotrebe klima uređaja, prirodna adaptacija na visoke temperature danas slabija nego ranije, što dodatno povećava rizik od temperaturnog šoka.

Anksioznost, razdražljivost, napetost, svadljivost opterećuju naše mentalno zdravlje u ovakvim situacijama. Doktor Roganović skreće pažnju na trpeljivost i staložen pristup da se ne bi narušilo funkcionisanje u društvu i okolini i da nas posljedice toplotnog talasa ne izbace iz takta.


D.B.

Izvor: Radio Budva