Ilustracija, Foto: Pixabay

Pomoćnica direktora Monstata, Snežana Remiković kazala je da je jedna od značajnih novina ta što u programu više nema istraživanja o minimalnoj potrošačkoj korpi, odnosno ukoliko Vlada na kraju usvoji ovaj program, oni naredne godine više neće objavljivati te podatke, pišu Vijesti.

Kako je objasnila ni u jednoj državi u regionu i Evropi statistički zavodi ne vrše istraživanja o potrošačkoj korpi, niti za nju postoje smjernice ili zahtjevi Eurostata.

Ona je kazala da u nekim državama poput Srbije potrošačku korpu računa Ministarstvo trgovine, dok u većini drugim zemalja sindikati imaju svoju potrošačku korpu i da takva praksa već postoji u većini susjednih država Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji.

Monstatova minimalna potrošačka korpa nije korišćena prilikom usklađivanja zarada, penzija ili drugih primanja, već je bila neka vrsta orijentira za standard građana prilikom poređenja sa prosječnom zaradom. Ona je činila minimalni iznos kalorija potrebnih za preživljavanje, prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, a od 2018. godine iz nje je uklonjena takozvana “inputirana renta” koja je predstavljala troškove stanovanja.

Ovakva minimalna potrošačka korpa je u javnosti bila veoma kritikovana, naručito od sindikata i tada opozicionih partija, koji su smatrali da je potcijenjena i da ne predstavlja realne potrebe četvoročlane porodice.

Remiković je kazala da je minimalna potrošačka korpa u ovom obliku, kategorija koja je ostala iz perioda socijalizma, kao i da je Crna Gora posljednja koja je ukida. Ona je navela i da u javnosti nije na pravi način interpretirana njena vrijednost.

Minimalna potrošačka korpa je za jun ove godine iznosila 818 EUR, a njen dio koji se odnosi samo na hranu iznosio je 387 EUR. To znači da je za ishranu jednog člana porodice dnevno bilo potrebno 3,12 EUR.

Iako podaci Monstata o prosječnoj plati, inflaciji i potrošačkoj korpi u javnosti često izazivaju rasprave i negodovanja, na okruglom stolu u četvrtak o najvažnijem dokumentu iz statistike kojim se određuje i njihova metodologija, pojavio se samo jedan učesnik – novinar Vijesti.

Da obrazlažu program i odgovaraju na pitanja učesnika bilo je spremno šest službenica Monstata i Ministarstva finansija, zaduženih za sprovođenje javne rasprave.

Program zvanične statistike određuje obim, ali i metodologije obrade statističkih podataka, i na osnovu njega se prave godišnji planovi statistike. Na osnovu tako dobijenih statističkih podataka o prosječnoj zaradi i inflaciji određuje se iznos rasta penzija, kao i nekih socijalnih primanja, odnosno primanja za oko 200 hiljada građana.

Statistički podaci iz ovog programa koriste se i za izradu raznih državnih strategija i dugogodišnjih planova razvoja iz raznih oblasti ekonomije, poljoprivrede, zdravstva, prosvjete i saobraćaja.

(MINA-BUSINESS)