Foto: Mediabiro

Konferencija je poslužila kao platforma za uzajamnu razmjenu uočenih trendova i modaliteta, kao i razmjenu najboljih praksi i iskustava u cilju jačanja kapaciteta profesionalaca iz ove oblasti. Ovakvim pristupom se olakšava saradnja u rješavanju zajedničkih izazova koje nameće digitalno doba.

Učesnici konferencije su jednoglasno zaključili: trgovina ljudima i krijumčarenja migranata putem digitalnih platformi će zasigurno postati još izraženije i unosnije u narednim godinama. Kao primjer je navedena upotreba kriptovaluta od strane krijumčarskih mreža koja već dopunjuje postojeće, tradicionalne modalitete plaćanja, kao što je Havala sistem i zasigurno će preuzeti i dominantiju ulogu u budućnosti. Kriminalne mreže iskorištavaju mogućnosti koje nudi onlajn okruženje i digitalna rješenja koja su već sveprisutna u modus operandi krijumčara migranata i trgovaca ljudima.


Foto: Mediabiro

Digitalizacija krijumčarenja migranata i trgovine ljudima dodatno naglašava potrebu za ojačanom regionalnom koordinacijom. Dragan Klikovac, pomoćnik direktora Uprave policije za sektor Granične policije, istakao je važnost ovakvih okupljanja za jačanje saradnje između partnera na Zapadnom Balkanu. Konferencija je ključnim akterima takođe pružila priliku da razmijene informacije o dostupnim softverskim sistemima, alatima i digitalnoj forenzici u praćenju korištenja kripto valuta za trgovinu ljudima i krijumčarenje migranata, kako bi proaktivno odgovorili na modus operandi mreža organizovanog kriminala koje se neprestano mijenjaju i prilagođavaju novim trendovima.



Pristup zasnovan na pravima i usmjeren na žrtve u kontekstu nacionalnih i regionalnih mehanizama upućivanja, takođe je bio u fokusu konferencije. Eksperti i predstavnici Zapadnog Balkana razmijenili su iskustva i znanja o različitim metodama za otkrivanje i vođenje temeljnih istraga. Ova načela i predanost ključnih aktera na Zapadnom Balkanu ponovljeni su u Skopljanskoj deklaraciji usvojenoj u okviru Ministarske konferencije o održivom upravljanju migracijama na Zapadnom Balkanu. Od najveće važnosti za suzbijanje ovih oblika teškog i organiziranog kriminala, koji predstavljaju teško kršenje temeljnih ljudskih prava je kontinuirana i koordinirana saradnja svih ključnih aktera na bilateralnom, regionalnom i međunarodnom nivou, kako bi se uspješno i proaktivno istraživale i procesuirale kriminalne mreže koje omogućuju krijumčarenje migranata i trgovinu ljudima i imaju koristi od njih.

„Uočili smo da su veliki napori učinjeni u oblasti humanitarne pomoći i neposredne zaštite (...), ali sada je pravo vrijeme za prelazak na dugoročna rešenja kada su u pitanju migracije: povećana identifikacija ljudi po samom ulasku na teritoriju i identifikaciju onoga što bi bilo najbolje rješenje za njih na Zapadnom Balkanu, ali i šire, kao i u zemljama porijekla“, istakla je Laura Lungarotti, subregionalna koordinatorica IOM-a za Zapadni Balkan.



Konferenciju je organizovala Međunarodna organizacija za migracije (IOM), u okviru projekta „Zajedničke akcije Zapadnog Balkana protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima“ (WBJAST), uz podršku Ministarstva inostranih poslova Danske, a u saradnji sa projektom „Borba protiv teškog kriminala na Zapadnom Balkanu IPA 2019“ (CSC WB IPA 2019), koji podržava Evropska unija, njemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj i Ministarstvo unutrašnjih poslova Italije, koji sprovodi GIZ (The Deutsche Gesellschaft fur Internationale Zusammenarbeit Gmbh), zajedno sa Centrom za međunarodnu pravnu saradnju i Ministarstvom unutrašnjih poslova Italije.


(Mediabiro)