Fotografije: Nikola Todorović

Najprije je prikazan art-dokumentarni film o Šumanoviću „Svetlost i senke – i umetnike ubijaju, zar ne?“. Riječ je o tridesetominutnom ostvarenju u produkciji Kulturnog centra Vojvodine „Miloš Crnjanski“ i produkcijske kuće „Ramonda“ iz Beograda, za koje režiju potpisuje prof.

Dragoljub Elčić. To je prvi film o Šumanoviću od 1958. godine kada je znameniti reditelj Aleksandar Petrović snimio „Puteve“. Film „Svetlost i senke“ sniman je u Vinkovcima, Šidu, Beogradu, Parizu, uz prikaz Šumanovićevih slika i autentičnih, originalnih dokumenata.



Ovo ostvarenje rađeno je, prije svega, poetikom slike, zvuka i tišine, i jedinstveno je po tome što je autorski tim snimio više od 400 najznačajnijih originalnih Šumanovićevih umjetničkih djela, koja se nalaze u galerijama Srbije, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Nakon projekcije uslijedio je razgovor o filmu, koji je upotpunjen predstavljanjem knjige „Jelen noći“ Dragana Jovanovića Danilova, a o kojoj su, pored autora, govorili i izvršni producent filma Goran Ikonić i književnik i književni kritičar Nenad Šaponja.

Ikonić je u svom izlaganju naglasio da je novim filmom o Šumanoviću ispravljena istorijska nepravda jer se, kako je ocijenio, radi o svjetskom slikaru i Božijem čovjeku koji je za kratko vrijeme ostavio velika svjetska djela.

„Mi smo to pokušali da ovim filmom dočaramo i nadamo se da ste shvatili poentu priče koju smo ispričali. Zaista, okupili smo tim vrhunskih stručnjaka i zahvaljujući svima koji su podržali film uspjeli smo da napravimo film koji je snimljen u vrlo kratkom vremenu. Mnogo smo toga uradili, obišli smo Vinkovce, Zagreb, Pariz, snimali po Beogradu i Šidu. Obilje materijala smo prikupili tokom rada. Imamo ideju da nastavimo i uradimo dugometražni dokumentarni film koji će takođe imati igranu strukturu i koji će zaokružiti životno djelo Save Šumanovića i sve što je on radio“, istakao je Ikonić.
Književnik i književni kritičar Nenad Šaponja, čijom zaslugom je program o Šumanoviću upriličen u okviru ovogodišnjeg Festivala „Ćirilicom“, govoreći o filmu napomenuo je da je ostvarenje do sada zavrijedilo oko 50 nagrada širom svijeta.

„Mi smo u decembru prošle godine počeli da pričamo kako ćemo završiti film. Krajem februara imali smo jednu zatvorenu projekciju u Galeriji Matice Srpske i poslije toga je film krenuo u svijet. I negdje baš za Uskrs, 14. aprila ove godine ja dobijem od Gorana mejl u kojem kaže da je sretan, jer je film dobio čak tri nagrade u roku od nekoliko dana, u Indiji i Indoneziji. To je ipak događaj, nemaju naši filmovi toliko nagrada. Međutim, dok smo mi pustili vijest, do drugog dana Uskrsa bilo je već šest nagrada. U roku od dvije nedjelje imali smo 13-14 nagrada. One su prvo bile mahom u Aziji, a poslije je film stigao i do Pariza gdje je nagrađen. Otišao je i do Londona i Stokholma. Sada se nalazimo na brojci od 32 nagrade za najbolji film, uz desetak nagrada za produkciju, scenario, režiju. Trenutno je u konkurenciji na jednom festivalu u Holivudu i znaće se do kraja septembra kako je prošao“, kazao je Šaponja.

U osvrtu na knjigu „Jelen noći“, Šaponja je potcrtao da je riječ o djelu rasnog romanopisca Dragana Jovanovića Danilova, koji je na način saobrazan duhu 21. vijeka ispričao priču o Savi koji se pojavljuje u pronađenom rukopisu, to jest dnevniku.
„Iz tog rukopisa mi saznajemo da Sava na jedan fantastičan način percipira stvari prenatalno, komentariše i stvari nakon svoje smrti, komentariše suštinu svoga rada i to jeste jedan dobar način da se junak postavi negdje u našoj svijesti. Naime, u filmu smo prošli kroz izložbu Save Šumanovića i dobili mnogo estetskih informacija, a knjiga je opet jedna druga mogućnost da se stvari izraze saobraznije suštini svijeta“, dodao je on.
Autor knjige, Dragan Jovanović Danilov govorio je o dijelu „Jelena noći“ u kojem Šumanović opisuje kako je radio na čuvenoj slici „Pijana lađa“.

„Mi smo vidjeli jedan predivan film i vidjeli smo koliko je Sava Šumanović stvorio jedan veliki slikarski mit. A nema mita bez egzegeze, odnosno bez tumačenja. Zato i postoji umjetnost, da je tumačimo i da o njoj govorimo, a slike ne postoje samo da bi ih gledali, već da bi ih i čitali, jer su slike neka vrsta istorijskog dokaza. Kada gledamo Savine slike, a naročito „Pijanu lađu“, mi vidimo da je to jedna vrsta istorijskog dokaza. Svakako, Sava Šumanović je tada bio u Parizu sa Milom Milunovićem, velikim slikarem, uz Paju Jovanovića i Dada Đurića jednim od najpoznatnijih naših slikara u svijetu. To su ljudi koji su zastupljeni u monografijama, u raznim pregledima slikarstva, koji imaju svjetsku težinu“, kazao je autor.
On je pojasnio da naziv „Jelen noći“ dolazi iz Šumanovićevih snova, te istakao da njegov cilj nije bio da piše romansiranu biografiju.

„Meni je bio cilj da napišem drugačiju knjigu i ona nije ono što bi Francuzi nazvali „pjesnički roman“. Ovo je ipak nešto što bih ja nazvao romanom sa izvjesnim elementima magičnog realizma. I mislim da će se ponovo, poslije svega što se dogodilo na Balkanu, obnoviti magijski realizam, ali na jedan balkanski način, na koji je to činio Kazancakis“, istakao je Jovanović Danilov.



Sava Šumanović smatra se jednim od najznačajnijih srpskih slikara 20. vijeka, sa opusom od 800 slika i 400 crteža i skica. Rođen je u Vinkovcima, odrastao u Šidu, a školovao se u Zagrebu. Od 1920. do 1928. stvarao je u Parizu, gdje je bio učenik Anrea Lota, istaknutog likovnog pedagoga pravca analitičkog kubizma, a u Francusku se nakratko vratio početkom 1930-ih. Šumanovića su Ustaše ubile 30. avgusta 1942. godine. Uvršten je u 100 najznamenitijih Srba, a najveći broj njegovih djela čuva se u Galeriji slika „Sava Šumanović“ u Šidu.

Program sedmog Festivala „Ćirilicom“ biće nastavljen večeras od 21 čas kada će na trgu između crkava biti predstavljena knjiga „Prolegomena za vizantijsku filosofiju i pitanje hrišćanske filosofije“, o kojoj će, pored autora prof. Dr Bogoljuba Šijakovića, govoriti i prof. dr Dušan Krcunović.

Festival organizuju Narodna biblioteka Budve i Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, uz pokroviteljstvo Turističke organizacije opštine Budva, a program traje do 13. septembra.