Foto: Pixabay

I pored nedovoljno obrađene i sistematizovane građe, tradicija njegovanja pozorišne kulture Budve kontinuirano je odlika gradskog identiteta, navodi se u Programu.

"Na jednoj strani, antropološka kategorija važnosti kulture gledanja i vrednovanja kroz ono što se vidi tipična je upravo za mediteranske prostore koji određuju i kulturu grada. Na drugoj strani, svjedočanstva o gradskim svečanostima i procesijama koje definišu ritmove grada i zadovoljavaju vjerske i socijalne
potrebe stanovništva, i pored religijske funkcije po sebi imaju i element pozorišnog čina, budući da podrazumijevaju određenu vrstu transformacije koju neko percipira. Karnevalske svečanosti, kao naličja procesija visoke kulture uslovljenih religioznim sistemima, još izrazitije njeguju transformaciju sa subverzivnim ciljem propitivanja dominantne društvene matrice", piše u ovom aktu.

Karnevalske svečanosti i transformacija

Da su svi pomenuti elementi u sprezi i u kulturnom životu Budve novog doba, svjedoče i spisi kanonika Antuna Kojovića, koji, i pored svoje profesionalne vokacije, piše i o budvanskom karnevalu, o svečanostima povodom vjerskih praznika, ali i prve dramske tekstove (Smješni razgovori I i Smiješni razgovori II), kojim u budvansko kulturno nasleđe upisuje i njegovanje umjetnosti pisanja dramskog teksta.

"Nepouzdani podaci o djelovanju rudimentarne forme pozorišta Kjare Zorzi za vrijeme francuske uprave gradom tek treba da budu dokazani. Međutim, i postojeće glasine svjedoče o potrebi za uspostavljanjem kontinuiteta njegovanja pozorišne kutlure. A da je pozorišna kultura izuzetno prisutna u gradu, nalazimo u usputnim svjedočanstvima autora koji Budvu biraju za svoje odmorište početkom 20. vijeka. Tako će Rastko Petrović u eseju „Pozorište, pozorište!“ iz 1929. godine, kojim objedinjuje svoja tridesetogodišnja putešestvija po pozornicama tadašnje Evrope, uvrstiti i pozorišno iskustvo iz Budve. Naime, on ističe da je bio u prilici da u prostoru između crkava prati izvođenje „Iva od Semberije“ Branislava Nušića neke amaterske družine. Zanimljivo je da Petrović bilježi i to da se u pozadini čula i frula, ali i cvrkut ptica", piše u Programu.

Festival "Grad teatar": Stub kulturne scene

Ideja o ambijentalnom pozorištu u Budvi započeta pokretanjem festivala „Grad teatar“. Iako su ga tokom 37 godina postojanja i dalje pratili kako cvrkut ptica, tako i zvuci savremenih frula, igranje pozorišnih predstava pod otvorenim nebom, onako kako se autentično igralo po amfiteatrima Atine i Peloponeza prije više od dva i po milenijuma, postalo je zaštitni znak grada Budve.

"Ukoliko govorimo o pozorišnom životu grada, neizostavno polazište je svakako djelovanje „Grada teatra“ kao jednog od najeminentnijih pozorišnih festivala regiona. Orijentisanost savremenom pozorišnom izrazu, koji se bavi kako lokalnom baštinom, tako i univerzalnom klasikom, već 37 godina budvanskoj publici omogućava da bude u toku sa najboljim pozorišnim ostvarenjima zemlje i svijeta. Već sam osvrt na pozorišne kuće sa kojima se sarađivalo, umjetnike koji su gostovali na scenama festivala, ali i na 76 produkcionih naslova, dovoljno govori o trajnoj određenosti festivala da njegovanjem autentičnog pozorišnog izraza visoke estetske kategorije doprinese da i grad bude prepoznat kao autentičan i važan pozorišni centar", navode autori teksta.

U Programu podsjećaju da su od 1987. godine „Grad teatar“ i grad Budva domaćini najrenomiranijim pozorišnim trupama regiona (i svijeta kada je to moguće), piscima, likovnim stvaraocima i muzičkim umjetnicima.

"Važno se osvrnuti i na trenutak osnivanja festivala i pokretanja institucije u predvečerje postojanja bivše države, kada se umjetničko-organizacionim činom osnivanja festivala koji je okupio umjetnika svih 65 krajeva nekadašnje Jugoslavije, pokušao sačuvati jedinstveni kulturni prostor. Izgleda da je „Grad teatar“ i u tome uspio, budući da okosnicu svih programa čine upravo kulturni izrazi istovjetnog prostora, a da svaki sledeći, novosonovani festival drugih insititucija funkcioniše po istovjetnoj matrici. Uz to, značajno je dodati da je projekat unaprijedio i kvalitet života u gradu, otvarajući još jednu pogodnost za praktikovanje kulturnih potreba stanovništva, ali i
omogućavajući mladima da svoja profesionalna interesovanja usmjere pozorišnoj djelatnosti", navodi se u Programu.

Izradnjom pozorišne zgrade trajno će se riješiti pitanje njegovanja kulture pozorišnog života tokom godine

Danas aktivni umjetnici iz domena pozorišnih djelatnosti, porijeklom ili dijelom života vezani za Budvu, prepoznati i u regionu, svjedoče o tome da je “Grad teatar” i u ovom domenu ostvario svoju misiju.

"Napomenućemo da je neophodno da grad posveti pažnju izgradnji pozorišne zgrade, kako bi i tokom vanfestivaslkog perioda publika bila u prilici da prati pozorišne predstave. I pored toga, „Grad teatar“ uspijeva da i tokom zime iskoristit dostupne prostore za izvođenje manjih pozorišnih formi. Govorimo o prostoru „Crvene komune“, koja djeluje u sastavu JU „Muzeji i galerije Budve“, a koja sa 160 mjesta omogućava i izvođenje manjih pozorišnih formi. Dostupnost hotelskih prostora, kao i amfiteatara škola dijelom može da zadovolji dio potreba JU „Grad teatar“. Međutim, nesumnjivo je da će se tek izradnjom pozorišne zgrade trajno riješiti i pitanje njegovanja kulture pozorišnog života tokom godine", ističu.

Posljednjih nekoliko godina, pozorišni život grada, kako se dodaje, obilježavaju i brojna gostovanja nezavisnih produkcijskih kuća u među festivalskom periodu, koja takođe doprinose njegovanju pozorišne kulture, ali i njegovanju različitih pozorišnih izraza koji pogoguju različitom spektru ukusa publike.

"Uz to, budući da su planovima najavljeni i novi pozorišni i izvođački projekti, koji će se realizovati nezavisno u odnosu na instituciju koja već 37 godina kreitra pozorišni život grada, očito je da grad Budva dobija razmjere metropola koje podrazumijevaju kako veliki broj pozorišnih kuća, tako i raznovrsnost repertoarskog određenja koje će pogodovati različitim potrebama i ukusima publike. Stoga bi zaključak i bio da se što urgentnije treba razmišljati o izgradnji neophodne infrastrukture, koja bi zadovoljila kalendare svake od organizacija, ali i utvrđivanja organizacionog koncepta i programskih potreba, kojima bi se spriječila redundantnost na korist kako institucija i organizacija kulture, tako i lokalnog stanovništva", navodi se u Programu.

Ulaganje u buduće generacije

Važno je pomenuti, kako dodaju, da u gradu djeluju i organizacije koje se bave njegovanjem pozorišnog izraza u dječijem i omladinskom uzrastu. Značajno je pomenuti djelovanje NVO „Dramski studio Budve“, koji u kontinuitetu doprinosi razvoju pozorišta za djecu i mlade (dio pozorišnog programa koji se odvija u okviru festivala „Male morske pjesme i priče“).

"Potom, značajno je i djelovanje Dramskog studija JUSMŠ „Danilo Kiš“, kao i djelovanje dramskih sekcija u budvanskim osnovnim školama. Značajno je bilo i pokretanje dramskog studija na inicijativu Sekretarijata za društvene djelatnosti Opštine Budva za djecu i omladinu orijentisanu ovoj vrsti aktivnosti. Budući da je vrijeme korone uticalo na kontinuitet rada, trebalo bi razmisliti o ponovnom pokretanju ove djelatnosti. Uz to, i TOB Budva je u okviru svojih manifestacionih aktivnosti organizovala i festivale dječijeg teatra", precizirano je u Programu razvoja kulture Opštine Budva za period od 2024. do 2028. godine.

Podsjetimo, ovaj strateški akt usvojen je na sjednici Skupštine opštine Budva koja je održana avgusta prošle godine, kao jedan od preduslova za podnošenje aplikacione knjige Budve i Boke u kandidaturi za Evropsku prijestonicu kulture 2028.


D.B.