Foto: Pexel

Šest je sati ujutru na imanju Papelhof u hesenskom regionu Veterau. Jarko crvene jagode i zelene špargle pakuju se u „organske kutije“. Već danas će i jedne i druge stići do kupaca. „Organsko i regionalno“ – firma „Kverbet“ rasla je uz taj trend u proteklih 30 godina. Sve više robe isporučivala je na pijace, kao i u domove kupaca.

Ali, tome je sada došao kraj, kaže osnivač firme Tomas Volf: „U vrijeme buma tokom korone uspjeli smo da zaposlimo još 30 ljudi. U međuvremenu smo, nažalost, morali da ih otpustimo.“

I oni koji kupuju organske proizvode sada takođe štede, jer cijene rastu. Manje je mušterija, a i oni koji naručuju kupuju manje.

Bio-proizvodi - za one sa dubljim džepom

Manje se troši na organsku hranu

Situacija u firmi „Kverbet“ dobro odražava stanje u čitavoj industriji organskih proizvoda koja je decenijama samo napredovala. Njemci su 2000. godine na organsku hranu potrošili 2,1 milijardu eura, a u vrijeme korone čak 15,9 milijardi. Prošle godine je prvi put zabilježen pad – na 15,3 milijarde eura, pokazuju podaci društva „Agrarmarkt“.

Kupci se sve više odriču skupljih ekoloških proizvoda regionalnih dobavljača i umjesto toga kupuju jeftinije organske proizvode u supermarketima, odnosno diskontima. Trgovci hranom uspjeli su blago da povećaju svoje poslovanje s organskim proizvodima (+3,2%), ali, to ide na štetu trgovine neorganskom hranom (-12,3%).

Gubici za trgovce na pijaci

Neki drugi su bili još teže pogođeni: promet prodavaca na pijacama, onih sa na poljoprivrednih dobara, kao i onih koji nude usluge naručivanja poštom, pao je za 18,2 odsto. Da li je to organskog buma koji je u Njemačkoj trajao decenijama?

Ne, kaže Andreas Riketer iz kelnskog Instituta za istraživanje tržišta. „Kad bude više novca u džepovima kupaca, jer inflacija pada, više će se pažnje sigurno ponovo posvetiti održivosti i više će se ulagati u potrošnju održivo proizvedenih dobara.“

I organski sektor i potrošači imaju sve razloge za nadu da će skoku cijena doći kraj. „Vrhunac indeksa potrošačkih cijena, odnosno najveća stopa inflacije, vjerovatno je iza nas“, kaže profesor Folker Viland, ekonomista sa Geteovog univerziteta u Frankfurtu.

Sporiji rast cijena

U maju je stopa inflacije u Njemačkoj procijenjena na 6,1 odsto, nakon što je prethodnih mjeseci gotovo probila granicu od deset procenata. Osim toga, najnovije statistike pružaju nadu da će cijene u predstojećim mjesecima nastaviti sporije da rastu.

Rast proizvođačkih cijena osjetno je usporen – to se onda sa zakašnjenjem održava i na cijene u prodavnicama. „U početku naravno niko ne želi da smanji cijene, ali pritisak konkurencije će ih primorati na to“, objašnjava ekonomski stručnjak Viland.

Oprezni optimizam u Evropskoj centralnoj banci
Oprezan optimizam dopire i iz Evropske centralne banke (ECB). „Generalno gledano, možemo zaista biti zadovoljni onim što smo do sada postigli“, s obzirom na promjenu kamatnih stopa, kaže Kristijane Nikel, šefica Odjeljenja za ekonomiju u ECB. „Ali, inflacija je još uvijek previsoka, tako da još ne možemo da govorimo o smirivanju situacije.“

Posmatrači očekuju da će se sljedeće povećanje kamata dogoditi na sastanku Savjeta ECB ovog četvrtka 15. juna. Evropska centralna banka još je daleko od svog cilja: stabilnosti cijena. Da bi se to dogodilo, stopa inflacije mora da padne na dva odsto.

Izvor: RTCG