02-08-2017

Jelušić: Osjetljiviji smo na postupke hotelijera nego graditelja stambenih zgrada

Zaleđe morskog dobra je atraktivan resurs koji prilikom formirnja prostora treba uskladiti sa planskim dokumentima, smatra direktor JP za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Predrag Jelušić.

Jelušić: Osjetljiviji smo na postupke hotelijera nego graditelja stambenih zgrada | Radio Televizija Budva

Kako je istakao, prilikom izrade urbanističkih planova i studija lokacija koji imaju direktni refleks na kapacitete kupališta, prilagođavanje smješatjnih kapaciteta prostoru je od izuzetnog je značaja.

"Nikako nije svejedno ako u zaleđu imate hotel standarda pet zvjezdica koji svoj prostor prilagođava standardu ili imate stambenu zgradu od stotinu stambenih jedinica. Očekivati je da ovaj drugi primjer vrši mnogo veći pritisak u brojčanom i u smislu opterećenja infrastrukture u tom dijelu, tim prije što je Crna Gora po kapacitetu duž obale manja u odnosu na Hrvatsku, Grčku ili Italiju. U tom dijelu treba voditi računa o planiranju prostora.

Prema njegovim riječima, na osnovu pređašnjeg iskustva, ne može se sa sigurnošću reći da su sve lokalne uprave imale neophodan senzibilitet prema prostoru.

"U zaleđu morskog dobra mnogi su se kapaciteti planirali tačkasto i kada se sve to sabere to su značajni resursi koji u smještajnom kapacitetu opterećuju zonu morskog dobra. To zaleđe je atraktivno upravo zbog resursa morskog dobra. Sve to će biti tema studije plana obalnog područja gdje postoji namjera da se oko 15% planiranih kapaciteta u lokalnim planovima redukuju i da se kroz to vrate malo unazad, jer očito da je stambena izgradnja izvršila izuzetan pritisak na zonu morskog dobra", naglasio je Jelušić.

Međutim, kako ističe, percepcija javnosti je drugačija.

"Mi obično kažemo da nam hoteli prave problem na opterećenje plaža i osjetljivi smo ako neki hotelijer ima svoj režim, prema zakonu, i izdaje ležaljku 10 ili 15 eura. Manje smo osjetljivi ako to neko drugi radi, a u zaleđu ima, na primjer, 50 stambenih jedinica i nekih drugih sadržaja. Od oko 400 kupališta koje imamo po ugovoru, 360 su javna, a svega 40 hotelska i nemoguće je da tih 40 pravi problem, pogotovo ako smo se odlučili da nam turizam bude prioritetna grana", kazao je Jelušić.

On smatra da Strategija održivog upravljanja plažama u Crnoj Gori, čija je izrada u toku, to može da prepozna, ali i da je za očekivati, kako je kazao, da će plan obalnog područja takođe imati neki refleks u tom dijelu.