20-02-2023

Još 29 dana do proljeća: Evo zanimljivih činjenica o ovom većini omiljenom dobu godine

Složićemo se da se januar odužio, da je februar bio veoma hladan i da se praznici čine kao daleka prošlost, te da smo se svi po mlao ako ne i malo više umorili i zasitili zime, te da smo spremi za toplije dane, pozdrav suncu i proljeće!

Još 29 dana do proljeća: Evo zanimljivih činjenica o ovom većini omiljenom dobu godine | Radio Televizija Budva

Foto: Pexel

Prije par dana i medved Uroš je izašao je iz svoje pećine u Beo zoo vrtu da doručkuje, ali se nije vratio u pećinu, jer u zoo-vrtu nije mogao da vidi svoju sijenku, što prema vjerovanjima najavljuje kraj zime.

Mi do proljeća odbrojavamo još 31 dana ili smao mjsec dana, pa vam u tom ime donosimo 20 zabavnih činjenica o ovom skoro svima nama omiljenom godišnjem dobu!

Zabavne činjenice o proljeću

Ukoliko stojite na ekvatoru prvog dana proljeća, vidjećete sunce koje Vam prolazi tačno iznad glave. Ovo važi samo za dva dana godine; prvi dan proljeća i prvi dan jeseni.

Popularno proljećno cvijeće pored visibaba su lale, zumbuli, narcisi, irisi, bijele rade (margarete), đurđevak i ljiljani.

Takođe među prve cvetove spada i maslačak. Maslačak vodi porijeklo iz Azije, ali sada mu dom predstavlja praktično cio svet. Koristi se kao hrana i lijek, a sjeme je izuzetno važna hrana za mnoge sitnije ptice.

Životinje koje vezujemo za proleće su: bubamare, pčele, leptiri, žabe, laste, crvendaći, zečevi, jeleni, lisice, medvedi…

Predio duž Kalifornije i Oregona između Harbor-Brukings Oregona i rijeke Smit koja pripada Kaliforniji se zove „Uskršnjom prestonicom svijeta za ljiljane“, jer proizvodi 95 procenata svih stabljika na svijetu gajenih u saksijama za uskršnje tržište ljiljana koje predstavlja više od 11 miliona takvih sadnica svake godine.

Pilići svih vrsta ptica uče da pjevaju u proleće. Na svijet dolaze sa sposobnošću pjevanja, ali moraju da nauče određene melodije svoje vrste. Smatra se da ih uče u prvih deset do šezdeset dana svog života, a počinju da ih pjevaju tek idućeg proljeća kada su starosti od oko tri stotine dana.

22. mart predstavlja svjetski dan šuma i tokom njega sve zemlje svijeta se trude da tradicionalno organizuju pošumljavanje različitim vrstama drveća.

Prolećno „ludilo“ (nemir) je stvarno! Najčešće se javlja kada iznenadnu toplu čaroliju prekine duži, hladniji period. Kada temperatura raste, dolazi do dilatacije tj. širenja krvnih sudova kako bi krv efikasno bila prenijeta do površine tijela i time došlo do povećanog hlađenja organizma. Neki ljudi zbog ovog dešavanja osjećaju kao da imaju više energije.

Proljećno spremanje je čest pratioc prethodnog dešavanja. Sa toplijim vremenom prozori i vrata mogu biti otvoreni radi bolje ventilacije doma tokom brisanja prašine ili zbog pranja i usisavanja podova. Smatra se da proljećno spremanje datira iz doba antičke Persije, kada su Persijanci čistili svoje domove za Novu godinu; to su zvali „Khoneh Tekouni“ što bi u slobodnom prevodu značilo „pretresanje kuće“. Drugo moguće porijeklo ovog globalno rasprostranjenog običaja leži u jevrejskoj tradiciji, gde se čišćenjem doma ljudi spremaju za Pashu.

Smaragdi predstavljaju proljeće, ponovno rađanje, nadu, mir i spokojstvo.

„Junske nevjeste“ više nijesu toliko česta pojava koliko su nekada bile u određenim djelovima svijeta. Istorijski gledano za većinu svijeta jun je bio vrlo popularan mjesec za venčanja. I sama riječ jun vodi poreklo od latinske riječi Juno – ime rimske boginje braka. Međutim, danas statistike pokazuju da se sve više parova vjenčava tokom letnjih i jesenjih mjeseci.

Poplave su takođe dio prolieća i svakako manje prijatan dielić; nastaju zbog topljenja snijega na planinama, gdje su ujedno i izvorišta rijeka, kao i zbog proljećnih kiša.

Još jedan manje prijatan dio proljeća za određene djelove svijeta su i uragani – njihova sezona počinje sa proljećem.

Od sezonskih alergija širom svijeta pati više stotina miliona ljudi. Uzročnici su polen trava, drveća, buđi i grinje.
Buve! Postaju aktivinije kako je vrijeme toplije i istovremeno i Vaš ljubimac postaje zainteresovaniji za izlazak napolje. Stoga se pobrinite da tokom proljeća, najbolje još tokom ranog, obezbedite njemu, a time i sebi adekvatnu zaštitu.

Životinje se bude iz hibernacije i viđaju se sve češće. One koje su bile u dubokom zimskom snu su: vjeverice, ježevi, medvedi, šišmiši, ali i neke vrste ptica.

Ptice se vraćaju u sjeverne krajeve iz toplijih južnih, osnivaju svoje porodice i gnijezde se. Na sviketu postoji oko dvije hiljade vrsta koje pripadaju dalekosežnim selicama, od ukupno desetak hiljada vrsta ptica.

Leptiri sakupljaju prve nektare sa prolećnog cvijeća, a i pčele se bude iz zimskog sna. Do kraja proljeća stiže i prvi med.

Uskrs se slavi nedeljom koja dolazi prateći puni mjesec. To bi bilo blizu prvoj nedelji posle prvog punog meseca nakon proljećne ravnodnevnice. Tako se slavi između 7. aprila i 6. maja.

Ne zaboravite da nam se prolkeće završava 20./21. juna, stoga uživajte u njemu što je više moguće.