28-06-2022

Kako do zdravije ekonomije: Stanovišta crnogorskih privrednika o aktuelnoj krizi i galopirajućoj inflaciji

Pročitajte mišljenja crnogorskih privrednika o aktuelnoj krizi i galopirajućoj inflaciji.

Kako do zdravije ekonomije: Stanovišta crnogorskih privrednika o aktuelnoj krizi i galopirajućoj inflaciji | Radio Televizija Budva

Foto: Gov.me

Dragan Bokan, predsjednik kompanije Voli Trade, najavio je plan da zajedno sa MI Goranović realizuje veliku investiciju u proizvodnju koja bi za 60 odsto umanjila uvoz mesa. Ova vijest od prošlog petka, sa sastanka predstavnika Vlade sa crnogorskim privrednicima u Privrednoj komori (PKCG) izazvala je pažnju javnosti, u svjetlu aktuelne krize koja je uzrokovala značajan rast cijena.

Prema podacima Monstata, inflacija u Crnoj Gori u maju je na godišnjem nivou iznosila visokih 11,7 odsto.

Bokan je na sastanku u Privrednoj komori (PKCG) kazao da su kontinuirani rast cijena, poremećaji u snabdjevanju, nelikvidnost, povećanje poreza na dobit, neki od izazova koji otežavaju poslovanje privrede Ocjenjuje da povećanje stope poreza na dobit sa devet na 15 odsto predstavlja veliku barijeru za kompanije koje ulažu u razvoj, ali i da to destimulativno djeluje na nove strane investicije. On se založio da se umanji porez na reinvestiranu dobit.

Založio se da se omogući rad nedjeljom u trgovini u jednoj smjeni, kao i za sinhronizovano djelovanje kako bi se riješio problem deficita radne snage.

“Pozivam izvršnu vlast da povede računa o pokretačima, nosiocima privatnog sektora. Pružite nam bezbjedan okvir za poslovanje jer smo mi temelj, oslonac privrede i samo zdravim pristupom možemo doći do cilja – ekonomske stabilnosti i jačanja privrede”, poručio je Bokan.

Na šta privrednici još ukazuju:

Ranko Jovović, predsjednik OU turizma i ugostiteljstva, ukazao je na ogroman problem nedostatka radne snage u ovom sektoru čijem bi rješavanju moglo doprinijeti, između ostalog i uvođenje kategorije stalnog sezonskog radnika .

“Vjerujem da bi zainteresovanost mladih za ova zanimanja bila mnogo veća kada bi bilo sigurno da mogu imati primanja tokom cijele godine”, kaže Jovovič, dodajući i da je potrebno skratiti proceduru prijave stranaca na sezonske poslove.

On se takođe založio za uvođenje kategorije service charge, rješavanje problema buke, zastarjele komunalne infrastrukture i umanjenje stope poreza na nepokretnost.

Smatra da treba preispitati odlluku o uvođenju akciza na gorivo za jahte ocjenjujući da će to imati negativne posljedice na jahting turizam Crne Gore.

Hilmija Franca, Mesopromet, smatra da poljoprivreda predstavlja jedan od ključnih sektora za održivi razvoj i očuvanje crnogorskog sela, te da ju je potrebno čvršće povezati sa trgovinom i ugostiteljstvom. Naglašava da veliki potencijal razvoja predstavljaju neiskoriščeni resursi u ovoj oblasti, da je neophodno razvijati industrijsku preradu hrane, kao i da bi mjere podrške iz Agrobudžeta trebalo značajno uvećati, po uzoru na države CEFTA.

Boris Kovačević, Hemomont ukazao je na problem koji duže od decenije imaju sa upisom zemljišta što dovodi u rizik poslovanje ove kompanije koja je u inostranom vlasništvu i onemogućava realizaciju vrijednih projekata.

Aleksandar Radulović, predsjednik OU ICT, apelovao je na nastavak realizacije procesa digitalizacije javne uprave. Prema njegovim riječima, neophodno je donijeti regulativu koja će urediti eUpravu, elektronski potpis i elektronsku arhivu.

“Pozivamo Vladu da pruži podršku digitalnoj koaliciji koja je inicirana 2018. godine”, poručio je Radulović.

Nebojša Dožić, Uniprom KAP, ukazao je na to da je ova kompanija bila prinuđena da prekine primarnu proizvodnju zbog povećanja cijene električne energije, ali da ipak planira otvaranje nove fabrike profila, te da su u 2022. godini već realizovali 110 milona izvoza od planiranih 250.

Deda Đelović, predsjednik OU saobraćaja, smatra da u ovoj grani treba preispitati ciljeve i prepoznati prioritetne projekte, među kojima su nastavak izgradnje autoputa i modernizacija željeznice. Smatra da je neophodno obezbijediti podrška iz EU fondova za realizaciju infrastrukturnih projekata u Luci Bar. Da bi se to postiglo, potrebno je izgraditi kapacitete kako bi Luka mogla da apsorbuje EU sredstva.

Zorka Šljukić, Mljekara Srna, istakla je, između ostalog, izazove u nabavci staklene ambalaže za mlječne proizvode, te ukazala na tendenciju pada proizvodnje sirovog mlijeka što prerađivače primorava da ga uvoze, a pri čemu im barijeru predstavlja konstantno uzorkovanje. Ona je apelovala da se intenziviraju edukacije o kvalitetu i značaju sirovog mleka, te iznađe način kako bi se omogućio izvoz crnogorskih mlječnih proizvoda u Albaniju.

Predsjednik Skupštine Privredne komore Vojo Banović smatra da valorizacija potencijala Luke Bar zavisi od revitalizacije željeznice.

“Moramo to posmatrati kao jedinstveni sistem. jer samo tako možemo da valorizujemo potencijale Luke. Dva operatera luke sada životare. Silus za žitarice od 30.000 tona je prazan. Nekad je u taj silus išlo 250 hiljada tona ćitarica, ali sada ste limitirani željeznicom, jer vam dva mjeseca treba da napunite silos, pa tako zarobite kapital. Raduju najave o otkupu dijela koji se odnosi na Port of Adria jer je to srce luke”, kazao je Banović.

On smatra da je potrebno omogućiti robni promet preko graničnog prelaza Sukobin. Naglašava potrebu željezničkog povezivanja sa Kosovom, jer je to pretpostavka realizacije transporta njihove rude preko Luke Bar.

Miloš Miketić, predsjednik OU bankarstva, drugih finansijskih organizacija i osiguranja, smatra da je nelikvidnost privrede uslovljena dugim rokovima plaćanja. Ubrzavanjem namirenja obaveza, kako je ocijenio, preduzeća bi imala veći koeficijent obrta, 100-200 miliona dodatne dobiti i pet-šest odsto veću profitabilnost.

Darko Globarević, predsjednik OU špeditera, ukazao je na važnost predvidljivosti uslova za poslovanje. Ocjenjuje da će akcize na gorivo za jahte negativno uticati i na poslovanje Luke Bar, aerodroma, pa i samog plutajućeg doka o kojem je premijer pričao. Pozvao da se razmotre preporuke EU zbog kojih odustajemo od određenih poslova tranzita i ostajemo bez prihoda, koje zatim realizuju članice Unije.



Izvor: Investitor/Gov.me