09-12-2021

Bogata istorijska priča o prvom klaviru u Kastel Lastvi i braći Gregović

Bogata i zanimljiva istorijska priča posvećena prvom klaviru u Kastel Lastvi i počecima građanske kulture, slikaru Marku K. Gregoviću i diplomati Dušanu J. Gregoviću, koju je u svom radu predstvila prof. dr Marijana Kokanović Marković, muzikološkinja i istoričarke muzike s Akademije umetnosti u Novom Sadu, objavljena je u Glasniku Odjeljenja humanističkih nauka CANU, br. 7.


Foto: Petrovac na Moru sredinom 20. veka. Kuća porodice Gregović prva s leve strane. Kartografsko-geografska zbirka Nacionalne biblioteke Crne Gore „Đurđe Crnojević“, NBCG 295FR/
Glasnik Odjeljenja humanističkih nauka CANU, br. 7.

TRAGOM PRVOG KLAVIRA U KASTEL LASTVI — PRILOZI ISTORIJI GRAĐANSKE KULTURE PAŠTROVIĆA

Braća Krsto i Jovo M. Gregović, Paštrovići iz Kastel Lastve (danas Petrovac na Moru), koji su bogatstvo stekli u Carigradu sredinom 19. veka, po povratku u zavičaj sagradili su lepu i veliku kuću koja je imala dva salona. Jovo Gregović je u Carigradu oženio Grkinju Katinu Stanaki, koja je u Kastel Lastvu donela prvi klavir, sedamdesetih godina 19. veka. Luksuzni saloni braće Gregović, opremljeni stilskim nameštajem i slikama, a Jovov i sa klavirom, nesumnjivo su bili mesto okupljanja i druženja, gde su gosti imali priliku da slušaju muziciranje na klaviru njegove supruge.

O značaju koji se u domu porodice Gregović pridavao obrazovanju i umetnosti najbolje svedoče njihovi potomci: Dušan J. Gregović, ugledni diplomata i predsednik Zanatlijskog pjevačkog i tamburaškog društva na Cetinju i Marko K. Gregović, jedan od prvih školovanih slikara u Crnoj Gori. Zabeleška o prvom klaviru u Kastel Lastvi otvara prozor u svet zaboravljenih građanskih salona porodice Gregović, u kojima su prve dodire sa umetnošću imali Dušan i Marko Gregović.

Prateći sudbinu klavira, raspliće se i „nevidljiva“ ženska istorija porodice Gregović,počev od Grkinje Katine Stanaki, koja je prva muzicirala na njemu, preko njene kćerke Draginje i unuke Anastasije, koje su muzičko obrazovanje stekle u ženskim zavodima, kakvi su bili Đevojački institut na Cetinju i francuska škola za devojke u Carigradu, do praunuke Lidije koja je živela u Kanadi i SAD i bila pijanistkinja.

Kao simbol građanske kulture 19. veka, prvi klavir u Kastel Lastvi u lokalnim okvirima dobija i predznak evropeizacije i modernizacije: od salonskog muziciranja u domu Gregovića, do prvih vesnika moderne Crne Gore na polju umetnosti i diplomatije kroz delatnost Marka i Dušana Gregovića.

Kopmpletan članak možete pročitati OVDJE.