Ilustracija, Foto: Pixabay

"Ja sam vam odavno rekao da će zbog kašnjenja sezone i kasnog proljeća prošle godine, prinosi biti znatno manji što se u jesen i pokazalo. Kada se radi o komnuzmnom krompiru, kod mene je rod podbacio oko šezdeset odsto“ – kaže Adrović za Portal RTCG.

On je, međutim, u prednosti na ostale proizvođače zbog činjenice da je usmjeren na uzgajanje sjemenskog krompira, kojeg je uspio da proizvede u dovoljnim količinama.

"Sjemenskog krimpira sam ove godine proizveo oko četiristo tona. Meni se, ustvari, više isplati da proizvodim sjemenski krimpir organskog porijekla, jer ga onda prodajem na veliko poljoprivrednim apotekama širom Crne Gore. Jedna apoteka mi uzme odjednom četiri do pet tona, što znači da nemam problema sa plasmanom“ – kaže Adrović.

On podsjeća da je u vrijeme poljoprivrednih radova prošle godine, u kasno i hladno proljeće, zemlja bila vlažna i hladna.

„Poslije takvog početka kasne sezone, uslijedilo je dugo i sušno ljeto i zemlja je bila prosto spržena. Potpuno je zato razumljivo što nema domaćeg krompira u uobičajenim količinama, kao ranijih godina, što je ro bio loš“ – objašnjava Avdul.

Prema njegovim riječima, sa jedne strane je dobro što je sačuvan makar sjemenski krompir za sljedeću sezonu, ali je sa druge strane loše što građani teško dolaze do domaćeg krompira i što mu je cijena tolika.

"Onda su prinuđeni da kupuju u megamarketima gdje im niko ne može garantovati kvalitet“ – kaže ovaj poznati poljoprivredni proizvođač.

Avdul je u ZZ „Vrbica“ počeo da radi još daleke 1984. godine, ali je sa ozbiljnijom poljoprivrednom proizvodnjom heljde, drugih rijetkih žitarica i proizvoda, krenuo prije petnaest godina, zahvaljujući čemu je postao najpoznatiji u Crnoj Gori. ZZ „Vrbica“ ima veliki broj kooperanata, a zasadi se prostiru na području četiri opštine – Petnjica, Berane, Bijelo Polje i Rožaje, na Koritskoj visoravni, kao i dijelu Pešterske visoravni.

On je posebno poznat kao najveći proizvođač alternativnih žitarica organskog porijekla u Crnoj Gori, ali uzgaja na tom velikom prostranstvu koje se nalazi na nadmosrkim visinama od preko osamsto metara i sve druge poljoprivrdne kulture, pa i organski krompir.

Da krompira iz domaće proizvodnje nema u dovoljnim količinama govori i ponuda na pijacama u sjevernim gradovima, gdje ga je na tezgama sve manje kako odmiče zima, i cijena mu je sve veća.

"Prodajna sezona je odmakla, i nemamo ga još mnogo na zalihama, jer je rod bio vrlo slab. Zato mu je i cijena sada veća“ – kaže jedan od prodavaca na zelenoj pijaci u Beranama.

I više drugih poznatih poljoprivrednih proizvođača iz ove, kao i susjednih opština, potvrdilo je da je rod krompira potpuno podbacio, i da ga je za prodaju bilo nešto malo u kasnu jesen. Prema njihovima riječima, slična situacija je na čitavom sjeveru, i to je uzrok što je cijena konzumnog krompira iz domaće proizvodnje dostigla 1,20 eura na pijacama.

Krompir se, kao jedna od osnovnih životnih namirnica, u megamarketima može pronaći po cijeni do sedamdeset centi i skuplje, a građanima ne proostaje ništa drugo ove sezone nego da ga tamo kupuju. Toliko je, pa i jeftinije, prošle godine u ovo vrijeme bila bila cijena najkvalitetnijeg krompira kod individualnih proizvođača.

Avdul Adrović je zadovoljan što nisu previše podbacile druge poljoprivredne kulture, posebno žitarice.

"Ostaje da se nadamo da sljedeća sezona neće kasniti kao prošle godine. Dobro je da smo sačuvali sjemenski materijal za ovu godinu i da ona kada se radi o vremenskim prilikama ne bude kao prošla“ – kaže ovaj poznati poljoprivredni proizvođač.

(RTCG)