Polazeći od svojih osnovnih programskih načela djelovanja:
- angažovanju i doprinosu zaštiti i unapredjivanju prirodne i čovjekove životne sredine,
- očuvanje i sprečavanje degradacije mora i priobalja,
- očuvanje kulturne, duhovne i graditeljske baštine,
- razmatranje problema urbanizacije i urbane kulture življenja,
Predsjedništvo i Stručni savjet NVO EKOLOŠKO DRUŠTVO - BUDVA razmatrali su Nacrt PROSTORNOG PLANA POSEBNE NAMJENE ZA OBALNO PODRUČJE CRNE GORE, sve primjedbe i sugestije sa javne rasprave u Budvi, kao i uvažavajući mišljenja i predloge svojih članova, iznose javno svoje PRIMJEDBE I STAVOVE:

"Izuzetan je značaj “Prostornog plana posebne namjene za obalno područje Crne Gore”, koji novim planskim rješenjima postavlja dugoročna pravila koja se dugoročno moraju poštovati na lokalnom nivou. Zato je razumljivo što je Nacrt PPPNOP izazvao ogromno interesovanje gradjana i stručne javnosti u svim primorskim gradovima., pa i našeg NVO Ekološkog društva. Stručne primjedbe, sugestije i predloge daće afirmisani stručnjaci raznih struka, kojih u Budvi,pa i ostalim gradovima, ima dovoljno da to učine na visoko stručnom i profesionalnom nivou, a naše Društvo će pokušati da tome da svoj skromni doprinos.

I) Primjedbe na Nacrt PPPNOP i karakteristike opšteg stanja

1) Osnovna naša primjedba je da ovaj Plan donosi Vlada i on se stavlja iznad Prostornog plana CG, koji donosi najveći zakonodavni organ – Skupština Crne Gore, i koji je Plan višega reda, a obavezuje lokalne samouprave pri donošenju DUP-ova.

2) PPPNOP polazi od nepotpunih podataka i pogrešnih analiza o pravom sadašnjem stanju – planer analizira virtuelnu a ne konkretnu stvarnost, pa se tako, npr. planira kapacitet smještajnih jedinica 2030. god. na nivou sadašnjih!

3) PPPNOP ne poštuje mediteransko graditeljsko nasledje a nedostaje i studija zaštite kulturnih dobara

4) Sadašnje stanje karakterišu: potpuna devastacija osnovnih premisa održivog razvoja,
- apsolutna i nerealna preplaniranost prostora,
- nekritična urbanizacija najdragocjenijeg prostora,
- loša infrastrukturna opremljenost (primjer - Rafailovići),
- nekritička gradnja i predimenzioniranje sezonskih stanbenih jedinica,
- veliki pritisak na zdravu životnu sredinu – parkovi, zelenilo i sl.
- ovakva nekritička urbanizacija dovela je do pada turističkog rejtinga Budve kao
turističke destinacije.

2) Dalje aktivnosti

Podržavamo dalje aktivnosti usmjerene na:
a) pažljivo i odgovorno koncipiranje dalje buduće gradnje,
b) smanjenje površina planiranog gradjevinskog zemljišta,
c) poštovanje i preduzimanje mjera zaštite životne sredine,odnosno principa održivog razvoja,
d) razradi koncepta održivog i realnog razvoja ruralnih područja, te objektivno planiranje,
e) blagovremeno i efikasno rešavanje problema vodosnabdijevanja i hidrotehničke infrastrukture, posebno zaštita od padavina te erozija i sl. poremećaja,
f) blagovremeno i efikasno rešavanje problema upravljanja otpadom, efikasnija reciklaža i dr.
g) podržavamo zahtjev da se u svemu primjenjuje Barselonska deklaracija,
h) zahtijevamo da se Slovenskoj plaži vrati status zaštićenog prirodnog dobra, kao i Gradskom parku i lokalitetru TUNJA

3)Puna podrška očuvanju ostrva Sveti Nikola i ulcinjskoj Solani

a) NVO Ekološko društvo snažno podržava plebiscitarno izraženi stav gradjana Budve – protiv dalje urbanizacije ostrva, izgradnje hotelskih i smještajnih kapaciteta i proširenja marine. Ni jednim dosadašnjim planskim dokumentima nije bila planirana njegova urbanizacija, već ostrvo treba da ostane kao zona koja treba da bude kupališna lokacija, kao i da služi rekreaciji, odmoru, zabavi...
Na tome posebno insistiramo i zbog našeg zahtjeva da se, na osnovu naše “STUDIJE O ZAŠTITI LOKALITETA TUNJA KAO PRIRODNOG DOBRA” i zahtjeva da se Skupština opštine Budva izjasni o proglašenju TUNJE za zaštićeno prirodno dobro II reda, jer bi ovakvom izgradnjom na ostrvu i ona izgubila sve svoje posebne specifičnosti i vrijednosti -geo-morfološke, predione, arheološke, bviodiverzitet i dr.

b) Pružamo punu podršku našim kolegama iz Ulcinja u zahtjevu da se Solana stavi pod zaštitu države, podnese zahtjev za upis u Ramstarsku konvenciju i ostane neprocjenjivo dragocjeni prirodni rezervat za ptice.

Zbog svega navedenog tražimo - da se produži javna rasprava o PPPNOP za još 6 mjeseci, - stavi MORATORIJUM na dalju izgradnju do donošenja PPPNOP, - imenuje Recenziona komisija, sastavljena od kompetentnih stručnjaka koja bi vršila recenziju PPPNOP i u izradu Plana snažnije uključe predstavnici primorskih opština", navodi se u saopštenju koje potpisuje Miodrag Vugdelić, predsjednik NVO Ekološko društvo.