Foto: Arhiva
Osim džeparca, sticanja radnog iskustva, prikupljanje novca za "nešto više" mnoge natjera da se oprobaju u sezonskim poslovima poput konobara, sobarica, hausmajstora, kuvara i slično.
Kolika će vam biti plata zavisi najprije od toga šta znate da radite, ali i od lokacije gdje radite. Iskusniji sezonci tvrde da nije isto da li konobarišete u Dubrovniku ili Crkvenici, u Petrovcu ili Porto Montenegru.
Jasno je da ova druga mjesta privlače turiste sa dubljim džepom, pa su ne samo zarade veće, nego i bakšiš, koji je vrlo značajna stavka.
Sezonski poslovi na primorju, od Crne Gore do Hrvatske i Grčke, postali su atraktivna alternativa radu u domaćim hotelima, restoranima i kafićima, kao i radu na građevini, pogotovo među mladima, studentima i onima bez stalnog zaposlenja.
Ljudi iz Beograda i drugih djelova Srbije (gdje se razvija turizam) ljeti se, uglavnom, "presele" u toplije krajeve ili često borave u svojim vikendicama, tako da pada i obim posla, pa i bakšiša, piše Kamatica.
Svakako da su zarade najveći adut sezonskog rada u inostranstvu. Druga olakšavajuća okolnost je nepostojanje jezičke barijere, u slučaju Hrvatske i Crne Gore.
U Crnoj Gori konobar ili kuvar u popularnim ljetovalištima poput Budve, Kotora i Herceg Novog, mjesečno može zaraditi između 700 i 1.200 EUR, uz obezbijeđen smještaj i obroke.
U Hrvatskoj su plate nešto više, tako da konobari i kuvari s iskustvom primaju od 1.000 do 1.500 EUR, a na nekim ekskluzivnim mjestima, poput Hvara ili Dubrovnika, zarade mogu ići preko 2.000 EUR za šefove smjena, bar-menedžere i slične pozicije.
Poređenja radi, prosječna plata za ugostiteljskog radnika u Srbiji iznosi oko 75.000 dinara, odnosno 640 EUR. U Beogradu je taj prosjek nešto veći i iznosi 98.600 dinara, odnosno 840 EUR.
Ipak, treba imati u vidu da Beograd, svakako, nije Srbija, te da ima mnogo mladih ugostiteljskih radnika u unutrašnjosti Srbije koji jedva dostignu 400-500 EUR mesečno, i to nerijetko bez uplaćenih doprinosa i sa neredovnim isplatama.
Kada je riječ o profilima nižih kvalifikacija, primjetan stalni trend potražnje u oblasti građevinarstva, ugostiteljstva i turizma, trgovine, tekstila i uslužnih djelatnosti.
I dok naši građani odlaze na rad "preko", u Srbiju dolaze radnici iz Bangladeša, sa Kube, iz Indije i Nepala, kako bi popunili manjak od 20.000 radnika u ugostiteljstvu (hotelima i restoranima), prema konkretnim podacima Udruženja hotelsko-restoraterske privrede Srbije (HORES) iz ove godine.
Mnogi sezonci iz Srbije tokom jednog ljeta zarade između 3.000 i 6.000 EUR, što je ekvivalent godišnjoj zaradi u pojedinim mjestima u unutrašnjosti Srbije i veoma dobar motiv.
Ipak, treba imati na umu da se taj novac često zarađuje uz veliko odricanje, fizički napor i bez prava na godišnji odmor ili bolovanje. Dakle, treba biti ili striktno motivisan i imati jasan cilj, ili jednostavno biti prilagodljiv i pomalo avanturista.
Iako su zarade primamljive, sezonski rad sa sobom nosi duge smjene, stresan tempo, rad bez dana odmora, pa čak i prevare od nekih neregistrovanih agencija koje u ovom slučaju djeluju kao spona između radnika i poslodavca.
Savjet je da dobro provjerite i agenciju i poslodavca, ugovor potpišete prije odlaska i, ako je moguće, idete preko poznatih posrednika ili uz preporuke bivših sezonskih radnika.
Posebno se preporučuje dogovaranje sezonskog posla uz obezbijeđen smeštaj i obroke, jer biste u suprotnom veliki dio zarade trošili na rentu i hranu.
(Izvor: Bankar)