Foto: Pixabay

Naime, postavlja se pitanje da li je nekadašnji trend izgradnje nižih stambenih objekata trebao da se nastavi i da li je novija gradnja bezbjedna u slučaju zemljotresa.

Jakov Lopušina, iz Strukovne komore arhitekata, je za Polis istakao da su dimenzije zgrada od tri do četiri sprata seizmički povoljnije, ali da moramo prihvatiti činjenicu da se grad širi, pa i na mjesta koja, kako navodi, "možda nisu bila u to doba adekvatna za gradnju. Novija gradnja jeste stabilnija i otpornija na zemljotrese nego što je bila 1979, nakon čega su se pooštrili standardi za projektovanje i izgradnju objekata."

Lopušina je naveo da se određeni zemljotresi moraju ponovo dogoditi, te da izgradnja velikog broja objekata povećava seizmički rizik.

"Recimo, kada govorimo o zemljotresu u Turskoj, koji je nedavno odnio veliki broj života, postoji podatak da u tom području nije bilo nikakvih seizmičkih aktivnosti 200 godina unazad. Upravo iz tog razloga treba raditi na podsjećanju javnosti da te stvari mogu da se dese i da treba biti obazriv, naročito u veoma trusnom području kao što je Budva", objasnio je on.


Foto: Printscreen/RTV Budva, yt

Rukovodilac Sektora za hidrogeologiju i geotehniku u Zavodu za geološka istraživanja Crne Gore Dragan Radojević je objasnio koja su rizična područja u Budvi. Naime, po najnovijim istraživanjima, najugroženiji predjeli opštine Budva su područje Markovića i magistrala Budva - Cetinje. Druga zona je područje Topliškog puta, odnosno Bijelog potoka, kao i deponija čvrstog materijala na izvorištu samog potoka. Zatim Seoce, ali i zona močvarnog područja ispod sajma, gdje su izgrađene višespratnice.


Foto: Printscreen/RTV Budva, yt

Podsjećamo da su propisi za projektovanje zgrada u Crnoj Gori ažurirani nakon zemljtoresa iz 1979, odnosno donešeni su 1981.