07-02-2023

Oni ,,haraju” crnogorskim padinama: Članovi Longboarding MNE spuštaju se pri brzini od 80 km niz Njeguše, Ljubović...

Surfovanje na kopnu. Tako članovi Longboarding Montenegra, jedinog kluba te vrste u Crnoj Gori, opisuju jedan od najpopularnijih sportova današnjice.


Foto: Mediabiro

,,Nas to uzbuđuje, jer se ogromna količina adrenalina ispušta prilikom spustova i dostizanja velikih brzina. U Podgorici se spuštamo niz Ljubović i Dajbabsku goru. Pokušavamo i niz Kuče, dok smo ovo ljeto bili na Njegušima“, objašnjava longboarding (longbording) entuzijasta, Andrej Bubanja.

Kada je riječ o istorijatu, pedesetih godina prošlog vijeka, surferi sa Havaja došli su na ideju da dasku za surf prilagode zemljanoj površini. Masovna proizvodnja longbordova počela je devedesetih godina, dok je svjetski rekord u ovom sportu ostvario Pit Konoli 2017. godine, kada se spustio brzinom od 146.73 km na sat. Iako prema riječima Bubanje ovo predstavlja nedostižan uspjeh, to ih ne spriječava da pomjeraju granice svojih mogućnosti.


Foto: Mediabiro

,,Rekreativno bavljenje ovim sportom nije previše opasno, ali mi ga putem downhill-a (daunhila, spuštanja niz brdo) činimo ekstremnijim, toliko da se može i život izgubiti. Dostigao sam 80 km na sat, ali sam pao, imam čak i veliki ožiljak. Tu smo da obaramo rekorde, moramo veće brzine da ostvarimo“, uvjerljivo priča Bubanja.

Stabilan stojeći položaj, malo savijena koljena i velika opreznost, ključ su dobrog spusta.

,,Što se tiče opreme, potrebna vam je kaciga, kao i sredstvo koje vozimo, longboard. Bez kacige nismo sigurni. Takođe, neophodne su vam rukavice, štitnici za koljena, a početnicima bih savjetovao da ih imaju i za laktove“, ispričao je Andrej, navodeći da nešto od opreme možete pronaći i u našoj zemlji, ali da većinu naručuju preko interneta.

Muška ekipa jedinog crnogorskog longboarding kluba, daske i znanje o raznovrsnim trikovima, nesebično dijeli i sa članicama. Jedna od njih je Baranka, Katarina Stanišić, koja trenutno studira u Podgorici.

,,Prije godinu dana, kada sam počela da se družim sa momcima, počela sam i ja da vozim. Postoji mala doza straha, ali to se prevaziđe nakon nekoliko spuštanja. Roditelji i prijatelji bili su malo skeptični, ali čim im malo približite sport, počinju da vas razumiju. U Crnoj Gori bi trebali definitvno da organizujemo više trka. Kroz grad vidim dosta djece koja voze longbordove, skejtove, tako da mislim da popularnost ovog sporta, kod nas, polako raste“, zaključila je Stanišić.

Pozivaju one koji imaju želju da osjete čari ovog sporta, da im se slobodno priključe na nekom od narednih treninga ili jednostavno, stupe u kontakt, putem Instagram stranice ,,niz.brdo“.


(Mediabiro)