Foto: IG/@geevestakesphotos

"Treba da se konačno raskrči i prolaz između školjića raskrči, kako bi barke mogle da prolaze. Kad smo bili mali smatralo se da smo naučili da vozimo barku tek kada bi uspjeli da prođemo tuda. To je i za turiste sigurno lijepa razglednica i nadam se da će Opština Budva stati iza ostrva Sveti Nikola i zaštititi ga", kazao je Vučković.



Da ostrvo Sveti Nikola treba zaštititi kao park prirode smatra i pomoćnik sekretara za zaštitu imovine Opštine Budva Đorđe Zenović, koji je sredinom prošle godine uputio javni apel.

Zenović: Školj zaštititi kao prirodno dobro

Zenović je potom pisao i bivšem ministru ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratku Mitroviću, ali i nedavno novoimenovanoj ministarki Ani Novaković Đurović. On je takođe apelovao da je na Školju neophodno zabraniti gradnju.

Sveti Nikola ili Školj (ita. scoglio – stijena), kako ga zovu mještani, je najveće crnogorsko ostrvo na Jadranu. Ostrvo se prostire na 47 hektara i na gotovo dva kilometra dužine, a od Starog grada u Budvi je udaljeno cijelu milju. Ime je dobilo po istoimenoj crkvi koja se na njemu nalazi, a koja je posvećena Svetom Nikoli, zaštitniku pomoraca.

Ostrvo je obraslo gustom šumom, pretežno zimzelenim drvećem – debelim četinarima, borom i smrekom.

Pored flore, karakteristična je i fauna ostrva, jer je ono pravi raj za ptice, kao i sitnu divljač – šumske zečeve, fazane i jelene, koji su se pred noć spuštali i do samih plaža.

Sredinom 60-ih godina dovedena su i dva para jelena lopatara sa ostrva Brioni.