Pored nesopornih benefita koje ostvarujemo koristeći društvene mreže, kao što je na prvom mjestu brzina protoka informacija, postoje i brojni negativni efekti koji su evidentni ukoliko se pređe određeni prag umjerenosti i način biranja i plasiranja informacija.

"Naročito je opasno kod djece jer se u situaciji kada nemate dovoljno interpersonalne stimulacije događa da u neurološkom sistemu, zapravo jedan dio neurološkog sistema kod djece može atrofirati, može se poremetiti stanje ravnoteže gdje se događa da dijete ne usvaja na adkevatan način neke interakcijske i socijalne vještine", kazao je profesor sociologije Krsto Vuković.

Glavni problem po njegovom mišljenju su egocentrizam i narcisoidnost koji direktno umanjuju suštinu i vrijednosnu strukturu onoga u čemu zaista čovjek u realnom životu učestvuje.

"Što se tiče starijih osoba i ljudi koji su svakodnevno navikli da funkcionišu na taj način, mislim da je problem lociran na strani psihologije više nego sociologije, jer potencira jednu dozu egocentrizma", kazao je Vuković.

Iz razgovora sa prolaznicima došli smo do zaključaka da gotovo svi koriste društvene mreže, na kojima provode više od tri sata dnevno i uglavnom su svjesni i koristi i štete istih.

Budući da u realnom životu vladaju evidentna nesigurnost i nezadovoljstvo, po mišljenju profesora Vukovića, taj paralelni svijet na društvenim mrežama pruža im viši stepen slobode, a manji stepen odgovornosti, što za poslijedicu ima sve gori kvalitet komunikacije, a samim tim i kvalitete, kako društvenog života, tako i odnosa sa samim sobom.