10-05-2023

Prva beba koja ima DNK od tri osobe rođena u Velikoj Britaniji

Prva beba u Velikoj Britaniji sa DNK od tri osobe rođena je nakon što su ljekari izveli revolucionarnu proceduru vantelesne oplodnje koja ima za cilj da spriječi prenošenje nasljednih neizlječivih bolesti.

Prva beba koja ima DNK od tri osobe rođena u Velikoj Britaniji | Radio Televizija Budva

Foto: Pexel

Pionirski poduhvat britanskih ljekara, poznat kao tretman doniranja mitohondrija, koristi djelove iz jajnih ćelija zdravih ženskih donora za začeće embriona vještačkom oplodnjom bez štetnih mutacija koje nose biološke majke i koje bi vjerovatno bile prenijete na njihovo potomstvo.

Novorođena beba kao i obično ima DNK od majke i oca, plus malu količinu genetskog materijala – oko 37 gena – od donora.

Ova metoda je nazvana "bebe sa tri roditelja", iako više od 99,8% DNK kod beba potiče od majke i oca.

Istraživanje poznato kao mitohondrijska supstituciona terapija, pokrenuli su u Velikoj Britaniji ljekari u Centru za fertilitet u Njukaslu. Rad je imao za cilj da pomogne ženama sa mutiranim mitohondrijama da imaju bebe bez rizika od prenošenja genetskih poremećaja.

Za žene kod kojih postoji ovaj problem, prirodno začeće je često lutrija. Neke bebe mogu biti rođene zdrave, jer će naslijediti samo mali dio mutiranih mitohondrija. Ali druge mogu naslijediti mnogo više i razviti teške, progresivne i često fatalne bolesti. Otprilike jedna od 6.000 beba je pogođena mitohondrijalnim poremećajima.

Napredak na polju mitohondrijske supstitucione terapije doveo je do toga da je parlament 2015. promijenio zakon kako bi dozvolio ovu vrstu procedura. Dvije godine kasnije, klinika u Njukaslu je postala prvi i jedini nacionalni centar sa licencom za to, a prvi slučajevi su odobreni 2018. Odobrenje daje, od slučaja do slučaja, britanska Uprava za ljudsku oplodnju i embriologiju (HFEA), koja je dala zeleno svjetlo za najmanje 30 slučajeva.

Ljekari na klinici Njukasl nijesu objavili detalje o rođenju bebe iz ovog programa, zbog straha da bi određene informacije mogle da ugroze povjerljivost pacijenata. Ali kao odgovor na zahtjev Gardijana za slobodu informacija, HFEA je potvrdila da je mali broj beba do sada začet u Velikoj Britaniji ovom procedurom.

Regulatorno tijelo navodi da je broj rođenih bio "manji od pet" umjesto da navede precizan broj, jer bi to "moglo dovesti do identifikacije osobe kojoj HFEA duguje obavezu čuvanja povjerljivosti".

Postupak, ipak, nije bez rizika. Nedavna istraživanja su otkrila da se u nekim slučajevima mali broj abnormalnih mitohondrija koji se neizbježno prenose iz jajne ćelije majke u jajnu stanicu donora može umnožiti dok je beba u materici. Takozvana reverzija ili preokret može dovesti do bolesti kod deteta.

"Razlog zašto se preokret vidi u ćelijama neke djece rođene nakon ovih procedura, ali ne i kod druge, nije u potpunosti shvaćen", rekao je Dagan Vels, profesor reproduktivne genetike na Univerzitetu u Oksfordu koji je učestvovao u istraživanju.

Žene sa mitohondrijskim mutacijama mogu da izbjegnu prenošenje poremećaja usvajanjem ili vještačkom oplodnjom sa donorskim jajnim ćelijama. Ili, da bi imale genetski srodnu djecu, pogođene žene mogu da pregledaju svoje embrione na mitohondrijske mutacije. Iako efikasno u mnogim slučajevima, ovo samo smanjuje rizik umjesto da ga potpuno uklanja, i ne može pomoći kada svi embrioni koje žena proizvodi imaju visoko mutirane mitohondrije.