Foto: Mina

Politikolog Jasmin Mujanović kazao je da je stabilnost Zapadnog Balkana uvijek bila prioritet za SAD.

“Na području Zapadnog Balkana želja SAD za stabilnost često dolazi u konflikt sa normativnim željama za demorkatizaicju i liberalizaciju zapadnog Blakana, što se vidi kroz odnose SAD sa Beogradom”, rekao je Mujanović.

On smatra da je u ovom momentu Beograd najvažniji strateški partner Amerike na području Zapadnog Blakan, možda i više važan nego neki NATO saveznici.

“Imali smo napada na NATO trupe na području Kosova, u opštini Zvečani, uslidile su sankcije za Vladu Kosova, što je veoma čudna reakcija i sa strane EU i SAD-a. To nam jasno sugeriše da su za ovu američku administraciju odnosi sa Aleksandrom Vučićem važniji nego odnosi sa Prištinom, Sarajevom, Podgoricom”, rekao je Mujanović.

On je kazao da, to što se iz Sarajeva, Prištine i Podgorice ne čuju jasna poruka prema Vašingtonu, posledica činjenice da su Crna Gora, Kosovo i BiH demokratske države, "što Srbija u ovom momentu nije".

Mujanović je rekao da su temelji Amerike na idejama i vrijednostima i da je ona uvijek bila ideološka sila i najbolji saveznik malih zemalja koji su težile ideološkoj liberalizaciji.

“Ljudi u Crnoj Gori, Kosovu i BiH se zalažu da SAD vodi ideološku, normativnu politiku prema ovom regionu, a ne da tjera surovu “real politiku”, naveo je Mujanović i dodoa da BiH i Kosovo treba da dobiju podršku njihovim atlantskim inicijativama.

On smatra da je proširenje EU 2030. godine ”šuplja priča”, ali da je priča proširenje NATO-a na područje Zapadnog Balkana do tog datuma sasvim realna.

"BiH, pa i Kosovo, bi se prije 2030. godine mogli pridružiti Alijansi i zašto to ne bi treabo da bude američki i evroatlantski cilj svih saveznika, a ne gubljenje vremena u zamrznzutim evropskim procesima dok ne dođe do stvarne političke tranformacije u EU pa tek onda na području Zapadnog Balkana”, rekao je Mujanović.

Predavač na Univerzitetu Džons Hopkins u Vašingtonu Edvard Džozef je kazao da se februara prošle godine svijet promijenio, ali da se nije promijenio Balkan.

“Ukoliko se promijenio, onda je gore. Zašto kada Zapad, EU i SAD postaju jači, a Rusija slabi i postaje izolovana? Zašto je Blakanu u tako lošem stanju. Trebalo bi da bude obratno i treba nam odgovor na to pitanje”, rekao je Džozef.

Prema njegovim riječima, Amerika nije uspjela da napravi vezu između ruskog rata u Ukrajini i stuacije na na Balkanu.

“U čemu je strateška greška. Ambasadorka (Džudi) Rajzing Rajnke je rekla da je ovaj rat prijetnja zapadnom evropskom poretku. Balkan je dio tog zapadnog poretk, ali oni to tako ne vide. Balkan je i dalje problem drugog reda”, rekao je Džozef.

Predsjednik Crnogorskog helsinškog odbora Miodrag Vlahović rekao je da američka politika popuštanja prema režimu Vučića traje već 12 godina i da je ona kontraproduktivna.

Politika povlađivanja je legitimna diplomatska praksa, ali se, kako je kazao, ona koristi iz određenih razloga u kratkom razdoblju.

“Razlozi su ti, što često želite da recimo pojedinac ili institucije rade na drugi način, i na taj način ih upozoravate da nije najbolje ono što rade. Primjer za to je politika štapa i šargarepe. Ali i ta šargarepa, kada se daje predugo, gubi smisao. Dakle, problematično je, ako 12 godina popuštate i gladite režim u Beogradu koji personifukuje Vučić”, rekao je Vlahović.

Kada je riječ o odgovoru Podogrice na takvu politiku SAD, Vlahović je rekao da Crna Gora nema politiku, “već skupinu političkih snaga koja govori da ono što znaju da američki sagovornik očekuje, a radi sasvim drugo u praksi”.

“Mislim da je krajnje vrijeme da se ta politika mijenja. Mi smo mala zemlja i svjesni smo te činjenice, ali smo uspjeli da uradimo par kapitalnih, istorijskih procesa na način na koji je dobar, pozitivan i nebalkanski”, rekao je Vlahović.