„Nakon što smo veoma uspješno savladali izazove na samom početku epidemije, i u prvim danima njene pojave reagovali adekvatnim mjerama ekonomske podrške privredi i građanima, implementirajući ih tokom prvog i dugog kvartala, naše očekivanje je bilo da ćemo treći paket mjera ipak donijeti u povoljnijem ambijentu od današnjeg“, rekao je Marković na konferenciji za medije održanoj neposredno nakon što je Vlada usvojila treći paket mjera.

On je kazao da je ne manje važno da će se do tolike sume novca i izdvajanja doći na fiskalno održiv način, ne ugrožavajući stabilnost finansijskog sistema.

„Da bi se ovako planirana ekonomska strategija sprovela u djelo, Vlada je pripremila cijeli spektar zakonodavnih intervencija. On podrazumijeva donošenje dva nova zakona o inovacionoj djelatnosti i podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija, ali i suštinske intervencije u smislu izmjena i dopuna još dva važna zakonska teksta, odnosno zakona o porezu na dodatu vrijednost i energetici“, naveo je Marković.

Prema njegovim riječima, mjere ili nova ekonomska strategija će se protezati u periodu od četiri godine, čime će se obezbijediti izvjesnost i predvidivost za privredu, kompanije i preduzetnike, a sljedstveno tome – i sigurnost za zaposlene, penzionere, korisnike socijalnih davanja, i sve građane.

On je saopštio da će treći paket mjera obuhvatiti određene kratkoročne i posebno dugoročne mjere.

„Namjena kratkoročnih mjera je da obezbijede podršku sektoru turizma u iznosu od 83,35 miliona eura, podsticaj poljoprivredi i ribarstvu za realizaciju investicija u ukupnom iznosu od 89,4 miliona EUR, unapređenje konkurentnosti privrede i to kroz 17 programskih linija i davanjem deset miliona eura bespovratnih sredstava samo u ovoj godini“, precizirao je Marković.

On je dodao da mjere obuhvataju i podršku privredi kroz subvencionisanje zarada uključujući turizam u ukupnom iznosu od 16,2 miliona eura, kao i podršku najugroženijim kategorijama stanovništva u iznosu od 1,8 miliona eura.

„U okviru interventnog pristupa ponovo ćemo subvencionisati zarade i sačuvati naše zaposlene, reprogramirati kredite i smanjiti stopu poreza na dodatu vrijednost (PDV) sa 21 odsto na sedam odsto na pripremanje i usluživanje hrane i bezalkoholnih pića u svim ugostiteljskim djelatnostima i to na period od godinu“, kazao je Marković.

On je rekao da je, uvažavajući potrebe najranjivijih kategorija građana, predviđena i novčana pomoć sa po 200 eura za korisnike materijalnog obezbjeđenja porodica, i korisnike materijalnog obezbjeđenja boraca.

„Pored toga, Vlada će predložiti amandman na Zakon o izmjenama i dopunama zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kojim će se obezbijediti korisnicima najniže penzije da im se planirano povećanje od 13 odsto retroaktivno isplati od 1. januara. Vjerujemo da će te mjere, iako metodološki kratkoročne, uz brojne druge koje ih prate, postići efekat koji se od njih očekuje u brzom roku“, saopštio je Marković.

On je predstavio dugoročne mjere navodeći da je riječ o Vladinoj strateškoj viziji podrške svim granama ekonomije.
Te mjere su, kako je rekao, namijenjene razvoju informacionih tehnologija sa ambicijom prerastanja ovog sektora u IT industriju, turizmu kao strateškoj privrednoj grani, poljoprivredi i ribarstvu, energetici i saobraćaju.

Marković je kazao da je očigledno da dugoročne mjere treba da ostvare efekat u svim onim granama gdje nova realnost nameće i potrebu novog i posebno podržanog ekonomskog modela.

„Zbog toga je treći paket na srednji i duži rok prepoznao prostor za brz i fokusiran razvoj, zasnovan na postignutim rezultatima, isprobanim iskustvima, i platformi stavljanja postojećih i izdašnih resursa u funkciju održivog razvoja. U ovom dijelu posebno smo prepoznali važnost ulaganja u oblasti informacionih tehnologija, gdje smo za podsticaje namijenili oko 30 miliona eura“, saopštio je Marković.

Projektovana strateška ulaganja i ekspanzivna budžetska potrošnja koja ima razvojni karakter, na drugoj strani treba da bude praćena štednjom i racionalizacijom onamo gdje tekuća potrošnja predstavlja balast i ne pruža novu vrijednost ili razvojnu mogućnost.

Marković je kazao da projektovana strateška ulaganja i ekspanzivna budžetska potrošnja koja imaju razvojni karakter, i da na drugoj strani treba da budu praćene štednjom i racionalizacijom onamo gdje tekuća potrošnja predstavlja balast i ne pruža novu vrijednost ili razvojnu mogućnost.

Zbog toga će, kako je rekao Marković, treći paket obuhvatiti i smanjenje tekuće neinvesticione potrošnje u obuhvatu od dodatnih deset odsto kod svih budžetskih korisnika i državnih fondova.

„Ovdje će pod posebnom pažnjom biti racionalizacija budžetske pozicije – ostala lična primanja. Smanjenje voznog parka u javnoj administraciji, ograničavanje broja korisnika koji imaju pravo ka korišćenje službenih vozila, kao i prodaju dijela voznog parka, kao i racionalizaciju zarada u preduzećima sa državnim vlasništvom“, rekao je Marković.

On je kazao da Vlada smatra obavezom da osigura ekonomsku i finansijsku stabilnost, i materijalnu sigurnost svakog pojedinca uz obezbijeđen infrastrukturni i sveukupni razvoj, i dalji rast ekonomije.

„Zbog toga nijesmo ostali na pristupu nekih drugih ekonomija i ekonomskih doktrina, koje svoje planove i intervencije planiraju na kratak rok. Mi smo stabilnost i sigurnost u ovoj najvažnijoj društvenoj oblasti postavili na rok od naredne četiri godine, sa ulaganjem 1,22 milijarde EUR u sopstveni razvoj i održivost, stvarajući na taj način obavezu i za novu Vladu“, rekao je Marković.

On je podsjetio da je prvi paket mjera iznosio 280 miliona EUR i dominantno se odnosio na održavanje tekuće likvidnosti, te podršku najugroženijim kategorijama stanovništva. Drugi set mjera kreiran je u pravcu očuvanja radnih mjesta i stvaranja pretpostavki za brži oporavak ekonomije, za šta je do juna izdvojeno oko 40 miliona eura.




Izvor: Mina