Foto: Gov.me


Ministarka ekonomije, Dragica Sekulić, kazala je da od 1. avgusta kreće novi ciklus subvencija u iznosima od 50 do 100 odsto minimalne bruto zarade, u zavisnosti od djelatnosti, koje će se odnositi na jul, avgust i septembar.

Ona je podsjetila da je Vlada, kroz drugi paket mjera, finansirala zarade za oko 64,5 hiljade zaposlenih u Crnoj Gori u 15 hiljada preduzeća u iznosu od 33 miliona eura.

“Nakon toga uvidjeli smo da zbog epidemiološke situacije ne možemo očekivati razvoj turističke privrede, nego da moramo nastaviti da pomažemo finansiranje zarada zaposlenih u sektoru turizma i ugostiteljstva”, rekla je Sekulić na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen Vladin treći paket mjera podrške vrijedan 1,22 milijarde eura.

Ona je navela da će Vlada kod zabranjenih djelatnosti, gdje se prevashodno misli na ugostiteljske objekte na sjeveru, nastaviti da subvencionira zaradu u iznosu od 100 odsto bruto minimalne zarade, kod turizma 70 odsto na nivou cijele Crne Gore, a kod ugostiteljstva, drumskog saobraćaja, zaposlenih koji su u karantinu i samoizolaciji i roditelja djece do sedam godina 50 odsto minimalne bruto zarade.

“Ono što novo donosi treći paket mjera je podrška novom zapošljavanju koju smo produžili do kraja godine i kojom omogućavamo subvencioniranje minimalne bruto zarade u iznosu od 70 odsto za svakog novozaposlenog u bilo kojem sektoru u Crnoj Gori”, objasnila je Sekulić.

Ona je najavila da će privredi od 1. avgusta na raspolaganju takođe biti i deset miliona eura za unapređeneje konkurentnosti privrede.

“Tu se radi o 17 različitih programskih linija. Nama je cilj da kroz ovaj program što više preduzeća u Crnoj Gori iskoristi tu mogućnost bespovratnih sredstava – grantova za kofinansiranje investicija i nova zapošljavanja”, dodala je Sekulić.

Građani će, prema njenim riječima, od 1. oktobra imati na raspolaganju i mogućnost beskamatnih kredita za sve ono što se smatra energetskom efikasnošću i obnovljivim izvorima u svakom domaćinstvu u Crnoj Gori.

Paket ekonomskih mjera, koji podrazumijeva kratkoročne i one na srednji i dugi rok, će u ovoj godini iznositi 281,23 miliona eura, u narednoj 209,85 miliona, u 2022. godini 132,55 miliona, u 2023. godini 70,48 miliona i u 2024. godini 526,97 miliona eura.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja, Milutin Simović, je predstavljajući mjere u tom sektoru, kazao da se novim konceptom otvaraju značajne mogućnosti za novu proizvodnju, radna mjesta, vrijednost i novi značajni ekonomski rast, a samim tim i novi iskorak ka krajnjem cilju - dostizanju evropskog kvaliteta života.

“U trećem paketu, u dijelu kratkoročnih mjera, definisan je poseban podsticaj poljoprirvedi i ribarstvu u cilju održavanja likvidnosti. Kreirana je podrška za reprogramiranje postojećih kredita kod Investiciono razvojnog fonda (IRF) i poslovnih banaka, uvođenjem grejs perioda do 12 mjeseci, uz subvenciju kamata u punom iznosu u tom periodu”, dodao je Simović.

On je rekao da je realizovana ili je u toku realizacija investicija vrijednih 129 miliona eura, za šta je obezbijeđena bespovratna podrška od preko 68 miliona eura.

“Ostaje značajan deficit poljoprivrednih proizvoda koji se mora nadoknaditi kroz povećanu domaću proizvodnju. Mora se izaći iz okvira konvencionalnih razvojnih planova i definisati prodoran razvoj sa prodornim inicijativama”, poručio je Simović.

Crnoj Gori je, kako smatra, potrebno značajno smanjenje uvozne zavisnosti za mnogo toga što uvozi, a može proizvesti sama.

U Vladinom trećem paketu kreiran je koncept brzih prodora u sektorima poljoprivrede i ribarstva koji podrazumijeva konkretne projekte u oblastima proizvodnje mesa, ribe, povrća, voća, brašna i ulja.

“Konceptom brzih prodora u poljoprivredi definišu se investicije vrijednosti oko 85 miliona eura, koje će obezbijediti supstituciju uvoza od preko 94 milIona eura.

Ministarka nauke, Sanja Damjanović, je podsjetila na mjere koje se odnose na jačanje IT privrede, a koje podrazumijevaju finansijski paket od 30 miliona eura za period do 2024. godine i to u direktnom partnerstvu Vlade i domaćeg privrednog sektora uz učešće stranih direktnih investicija.

“Mjere imaju za cilj da IT sektor postane nova jaka privredna grana, sa visokim izvoznim potencijalom, da IT privreda i digitalizacija postanu katalizatori razvoja inovativne privrede koja će osnažiti naše tradicionalno jake privredne grane i biti u funkciji digitalne transformacije Crne Gore”, kazala je Damjanović.

Damjanović je predstavila i novi podsticajni zakonodavni okvir za inovacije i tehnološki razvoj čije predloge je usvojila Vlada.

“Vlada je usvojila predloge zakona o inovacionoj djelatnosti i podsticajnim mjerama za razvoj i istraživanje inovacija, koji su pripremljeni u formi lex specijalisa, kojima Crna Gora otvara nove mogućnosti, odnosno širok spektar olakšica i podsticaja i pruža olakšan početak poslovanja”, kazala je Damjanović.

Ona je objasnila da će start up-ovi biti oslobođeni poreza do pet godina.

Državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Damir Davidović je, predstavljajući mjere za turističku privredu, kazao da je Vlada kroz treći paket opredijelila nikad snažniju podršku turizmu, ukupne vrijednsoti preko 215 miliona eura.

Među kratkoročnim mjerama on je izdvojio reprogram postojećih kredita kod poslovnih banaka i IRF-a na grejs period od godinu do dvije godine, uz subvenciju kamatne stope u punom iznosu, a najviše do tri odsto kamatne stope tokom trajanja grejs perioda.

“Tu su i kreditne linije za likvidnost i obrtna sredstva sa grejs periodom do dvije godine, rokom otplate do sedam godina, subvencijom 80 odsto kamate, a najviše do tri odsto kamatne stope, tokom trajanja grejs perioda“, precizirao je Davidović.

On je rekao da je Vlada, kroz te mjere, jasno demonstrirala crnogorskoj turističkoj industriji da stoji iza nje i da je tu da joj pruži punu podršku u njenoj izloženostu prema IRF-u i poslovnim banakama i kada je u pitanju obezbjeđivanje obrtnih sredstava.

Davidović je rekao da se kratkoročne mjere odnose i na subvencije za turoperatore za organizovane dolaske turista koji se zadržavaju u Crnoj Gori minimum sedam dana za ovu i narednu godinu, zatim poseban budžet za marketinšku kampanju i na podršku izdavaocima privatnog smještaja sa važećim odobrenjem za obavljanje djelatnosti.

“Fiskalni efekat kratkoročnih mjera u sektoru turizma i ukupno iznosi 83,35 miliona eura”, rekao je Davidović.

Kada su u pitanju dugoročne mjere podrške investicionim i srateškim razvojnim projektima on je naveo kreditne linije koje će uz povoljnu kamatnu stopu kod IRF-a ili poslovnih banaka biti omogućene za završetak započetih investicija u hotelske kapacitete, izgradnju novih hotelskih kapaciteta, rekonstruckiju, adaptaciju i opremanje postojećih hotela, uz obavezna investicona ulaganja za podršku ugostiteljstvu.

Premijer Duško Marković je, odgovarajući na pitanje da li Vlada ostaje pri stavu da ove godine očekuje pad prihoda u turizmu od 40 odsto, kazao da je sasvim izvjesno da se ta procjena ne može ostvariti zbog pogoršanja zdravstvene krize.

“Tu prvu procjenu smo bazirali na podacima i procjenama koje su davale međunarodne organizacije. Bili smo optimisti, ne samo da ćemo ostvariti 40 odsto, nego i više, zbog uspješne prve faze suprotstavljanja ovom virusu”, rekao je Marković i dodao da je sada situacija teška, ali da ne gube nadu.

On je kazao da postoje ozbiljne najave za avgust, septembar i oktobar.

“Definitivno možemo reći da su se okolnosti toliko promijenile da naša prvobitna procjena neće biti ispunjena”, dodao je Marković.

Govoreći o trećem paketu mjera, vrijednom 1,22 milijarde eura, Marković je kazao da je Vlada o tome razmišljla kada je koncipirala rebalans budžeta i da su sredstva za realizaciju mjera u ovoj godini potpuno obezbijeđena.

“Vjerujemo da imamo potencijal da to bude i za cio paket do 2024. godine, ali u svakom slučaju smo sasvim sigurni da imamo i finansijski, sveukupno društveni, individualni i menadžerski potencijal da ovaj program iznesemo”, saopštio je Marković.

Komentarišući Predlog izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) i njegov udar na finansije, Marković je naveo da je taj akt dugo pripreman i da je to jedan moderan zakon koji je potreban Crnoj Gori.

“I pored pada prihoda u šest mjeseci ove godine, ne želimo da sagnemo glavu i ne želimo da povijemo ramena, već želimo da se uhvatimo sa ovim izazovom, jer naš građanin ne smije da trpi, pa makar taj strah imala i Svjetska banka (SB) i Međunarodni monetarni fond (MMF)”, poručio je Marković.

On je kazao da je Vlada odgovorna za građane i njihov standard i sigurnost.

Marković je dodao i da su banke morale da budu uključenije u odgovoru na izazove krize i da od njih sada očekuje da preuzmu dio svoje odgovornosti kao što je to uradila država.

“Banke prihode ostvaruju od naših građana i poslovanja naše privrede i treba da ruku pod ruku sa državom izađu u susret potrebama privrede. Ovih dana ćemo uputiti takvu poruku i Savjetu Centralne banke (CBCG) i ako bude trebalo razgovaraćemo sa svakom komercijalnom bankom pojedinačno”, zaključio je Marković.