Zimski Krstovdan, slavi se kao uspomena na prve hrišćane koji su primili vjeru na samom početku hrišćanske propovijedi.

Praznik se vezuje za Bogojavljenje i krštenje Isusa Hristosa, kao i za dan posvećen Svetom Jovanu Krstitelju, koji je i krstio sina Božijeg u reci Jordanu.

Jesenji Krstovdan, 27. septembra po novom kalendaru, obieliežava uspomenu na pronalaženje Časnog Krsta na Golgoti na kojem je razapet sin Božiji.

Na ovaj dan, posle liturgije, u hramovima se obavlja i čin vodoosvećenja, sjutra na Bogojavljenje, voda se osvećuje i van hrama, na rijekama i drugim otvorenim mjestima.

Od Božića do Bogojavljenja mrsni su svi dani, ali se na Krstovdan, ma koji dan od ponedeljak do petka bio, strogo posti, na vodi. Ukoliko padne u subotu i nedelju, post je razriješen na ulje.

Ovim postom se pripremamo za praznik Bogojavljenja i za pijenje bogojavljenske vodice.

U našem narodu vjeruje se da se večeras u ponoć, pred Bogojavljenje, otvara nebo i Bog javlja ljudima. Čeka se ponoć, a tada uz molitvu treba izgovoriti želju.

Vjerovanja i običaji

Prema narodnim običajima u nekim djelovima gdje je zastupljeno pravoslavlje na Krstovdan valja da se opere sav veš i očisti kuća.

Posti se strogo, prvi put posle Božića, jer je do ovog dana bilo razrješenje zbog velikog praznika. Zato je u srpskom narodu ostala izreka: "Ko se krstom krsti, taj Krstovdan posti".

Po narodnom predskazivanju vremena, koji vjetar duva na Krstovdan, taj vetar će najčešće duvati tokom godine.

U dvanaest dana, počinjući od Božića a zaključno s Krstovdanom, ogleda se dvanaest mjeseci godine koja dolazi, pa kakvo je vrijeme kog dana takvo će biti u mjesecu koji tom danu odgovara po redosljedu.

Na Krstovdan su se, prenose hroničari, jeli ostaci badnjedanskog pasulja i - spremane su pihtije. Ali kako je Krstovdan posni dan, to su ih jeli sutradan, na Bogojavljenje.