KC Stara Budva izvodi tradicionalni ples ispred crkve Sv. Save u Đenašima Foto: J. Belada

Kulturni pejzaži Svetog Stefana i Pšatrovske gore našli su se u užem izboru među 11 najugroženijih lokaliteta baštine u Evropi. Više o programu "Sedam najugroženijih" kazao je Blažo Kažanegra, predstavnik inicijative za vraćanje Svetog Stefana.

"Ona je bitan faktor u Evropi na polju očuvanja kulturne baštine, razvoja i promocije. Evropa nostra od 2013. godine organizuje program koji se zove "Sedam najugroženijih" i kroz taj program budi svijest o značaju kulturne baštine za društvo i asistira u onim mogućnostima gdje država nije u određenoj mogućnosti da spasi neki lokalitet, a postoji prijetnja po taj lokalitet, oni se tu pojavljuju kao neki super heroji i spašavaju, tamo gdje nema druge pomoći, kao što je u našem slučaju sa Svetim Stefanom i Paštrovskom gorom", kazao je on.

Kažanegra objašnjava da nijesu imali drugog izbora osim da kontaktiraju organizaciju "Europa nostra".

"Država nije mogla da učini ništa, ne zato što je nesposobna nego zato što je takav splet okolnosti, sve je zakomplikovano, toliko da se napravio čvor, posebno u slučaju Svetog Stefana gdje je država iz određenih razloga nemoćna. Imali smo dva izbora, ili da dižemo revoluciju ili da pišemo Evropi nostri, a mi smo izabrali jednu civilnu građansku opciju", kazao je on.

Veliku pomoć lokalne samouprave imali su u borbi za vraćanje Svetog Stefana kao i kada je riječ o inicijativi "Ne vjetroelektrani Brjaići- Paštrovska gora".

"Bilo je finih astistenicja sa nivoa Opštine Budva, oni su podnijeli zahtjev za proglašenje Paštrovske gore prirodnim područjem, od organa opštine Budva takođe imamo pdoršku oni su naši sradanici na lokalnom nivou kao naši mještani, tako da imamo pomoć", ističe Kažanegra.

Ukoliko budu dio užeg izbora od sedam najugroženijih lokaliteta, Europa nostra će dati preporuke za akciju kao i finansijska sredstva u vrijednosti od 10.000 eura, za svaki lokalitet sa spiska.

Kažanegra ističe da ovaj iznos mora biti iskorišćen isključivo za ublažavanje prijatenji sa kojima se lokalitet suočava, te dodaje da će sve raditi u dogovoru sa ofganizacijom "Europa nostra".

"Svako je dobrodošao da bude partner u obnovi naše ugrožene kulturne baštine. I država i zakupac. Moramo graditi održivi model turizma upravo na onim resursima koji su ugroženi ‐ našoj kulturnoj baštini. Upravo tako funkcionišu Dubrovnik i Kotor, koji nemaju plaže, ali imaju istoriju i kulturu", poručio je on