Foto: TOB

Ove godine, kako je istakla, malo je i vrijeme uticalo, kao i visoke cijene namirnica i putovanja.

“Vidimo da je naš prosječan gost ostao u svojoj državi. Takođe, dobar dio domaćinstava nije odradio sve administrativne procedure, godišnje registracije, kategorizacije, fiskalizacije, pa su se povukli iz posla”, rekla je Stevović Pobjedi.

Ona je istakla da turizam na selu u Crnoj Gori ima veliki potencijal i perspektivu, ali da ga prate razni problemi.

“Naša ponuda je posebna i jedinstvena jer gosti kod nas mogu da nađu nešto što u svojim zemljama nemaju. Generalno je trend takav da seoska domaćinstva imaju sve više posjeta, ali imaju i konstantno unapređivanje svojih usluga, pa je veliki broj domaćinstava u Evropi ulagao i u luksuznije sadržaje, bazene, spa i slično. Kod nas to nije slučaj, ali zato kod nas gost ima autentičan doživljaj, dobar dio naših domaćinstava se turizmom bavi na katunima, i mi možemo biti konkurentni upravo autentičnom ponudom koje nema mnogo u Evropi”, kazala je Stevović.

Nažalost, kako je dodala, glavni problem je digitalizacija i manjak promocije.

“Kad je riječ o digitalizaciji, shvatamo da je u 21. vijeku neophodno biti informatički pismen da bi mogao plasirati svoju ponudu. Većina naših domaćinstava ne samo da kaskaju za modernom tehnologijom već i dosta njih nemaju ni internet, tako da kada treba plasirati ponudu neophodno je iskomunicirati u virtuelnom svijetu sa gostom, što im čini veliku prepreku”, kazala je Stevović.

Kao udruženje pokušali su da sažmu sva domaćinstva na sajtu www.ruralholiday.me i da otvore ovu stranicu kao kanal komunikacije direktan sa domaćinima, a i sa nekima od kolega koji su podrška u slučaju otežane komunikacije.

“Ovaj sajt je trenutno jedini vid naše promocije. Iskreno smo se nadali da će, poslije kovida i velikog interesovanja za ruralna područja na globalnom nivou, naše državne institucije učinjeti više, međutim do toga nije došlo”, navela je Stevović.

Ona smatra da im treba veća podrška od države, a za sada imaju samo administrativnu.

“Ta podrška je vezana za same procese registracije i slično. Međutim, smatramo da nam je potrebna mnogo veća podrška. Navešću primjer fiskalizacije koja je uvedena prije dvije godine i koja je primijenjena na seoska domaćinstva kao da su apartmani na moru osim kako prije navedenih manjaka digitalnih vještina, manje vremena naši domaćini treba da muzu krave, kupe sijeno, izdaju smještaj i izdaju digitalni račun. To je kompleksno i nepotrebno s obzirom na to da primjeri iz okruženja vode mnogo lakše i praktičnije poreske politike koje su primijenjene stvarnosti života na selu”, kazala je Stevović.

Ona je navela primjer u Srbiji gdje je paušal po krevetu, zatim u Austriji ispod deset kreveta se ne plaća nikakva taksa.

“U razvijenijim državama se podrazumijeva da imaju i dobar internet i naprednije digitalne vještine. Ovi primjeri dobre prakse pospješuju ljude da ostanu na selu i imaju svoju dodatnu zaradu na imanju”, kazala je Stevović.

Kao problem navodi i trenutni nacrt zakona o turizmu u kojem se, između ostalog, pod uslugama na seoskom domaćinstvu ne mijenja dio vezan za usluge u njemu.

“Posebno registracija degustaonice za koju već četiri godine šaljemo dopise. Imali smo sastanke i tražili izmjene i bilo nam je obećano da će se te izmjene i desiti, ali nikakav na kraju dogovor nijesmo postgli i ne razumijemo zašto. Zapravo, za registraciju degustaonice se traži smještajna jedinica kao obavezna, i ne može se registrovati bez toga. U stvarnosti imamo degustaonice koje ne mogu raditi i neke koje su kompletno opremljene i spremne za rad, ali su zbog toga zatvorene - objasnila je Stevović.