Foto: Privatna arhiva

Franeta je diplomirala sam na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, smjer socijalni rad i socijalna politika, potom upisala master studije socijalnog rada na istoimenom fakultetu. Paralelno sa studijama upisala je četvorogodišnju edukaciju iz Geštalt psihoterapije (Studio za edukaciju-Lidija Pecotić).

"Ja sam sasvim (ne)obična djevojka koja je rođena i živi u Budvi. Kao i svi drugi ljudi, imala sam dileme i strahove, ali riješila sam da se izborim sa njima i na tom putu sam upoznala i zavoljela Geštalt psihoterapiju. Prvo kroz ličnu terapiju, kasnije kroz edukaciju. Volim ljude, rad sa njima mi je inspiracija da i ja budem bolji čovjek. Bitan dio mene jeste moj posao, radim u Dnevnom centru za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju i rad sa našom djecom daje poseban smisao životu", kazala je u razgovoru za portal RTV Budva.

Geštalt psihologija u središtu njenog rada

"Geštalt psihoterapija je usmjerena na svjesnost o tome šta se dešava ovdje i sada. Geštalt na njemačkom jeziku znači: oblik, cjelovitost, izgled, forma, odnosno „gestalten“: uobličavati, davati oblik, stvarati i obrazovati. Osnovali su je Fritz Perls i njegova supruga Laura Perls 40-ih godina prošlog vijeka. U Geštalt terapiji se teži da osoba postane ono sto ona jeste, ne da se učini drugačijom, ne da postane ono što se od nje očekuje, ono što ona nije ili što bi željela biti. Tako da klijent zajedno sa terapeutom koji ga usmjerava i vodi tokom rada spoznaje sebe i otvara svoje potencijale. Specifično za Geštalt psihoterapiju su njene brojne tehnike,a neke od njih su: tehnika prazne stolice, igranje uloga, rad na snovima i vođene fantazije", priča Franeta.


Foto: Privatna arhiva

Ona je za naš portal istakla i to kome je sve potrebna psihoterpaija, kako i kako da prpeoznamo potrebu za istom-

"Svako od nas se u nekom periodu života osjeća zaglavljeno, nezadovoljno i nije u mogućnosti da sa svojim trenutnim kapacitetima prevaziđe datu situaciju. Upravo iz tog razloga je potrebno zatražiti stručnu pomoć, da svoj način funkcionisanja sagledamo na drugačiji način i prevaziđemo teškoće u kojima se nalazimo. Psihoterapija je za one koji se osjećaju usamljeno, depresivno, anksiozno, koji imaju napade panike, koji prolaze kroz stresan životni period (raskid, razvod, smrt bliske osobe, gubitak posla,...), kao i one koji imaju narušen odnos sa članovima porodice, sa prijateljima, sa nadređenima i kolegama na poslu", istakla je ona.

Muškarci ne idu na psihoterapiju i ostale predrasude

"Skroz je normalno da klijent na prvoj seansi dođe sa brojim razmišljanjima, nedoumicama i strahovima. Nije jednostavno priznati sebi da nešto u vašem životu ne funkcioniše i da vam je potrebna stručna pomoć. Isto tako to što vam je u nekom periodu života potrebna pomoć ne umanjuje vašu nezavisnost. Najbitnije je da klijent doživi da je terapija siguran prostor za njega, kao i da terapeut ima obavezu čuvanja tajnosti svih dobijenih informacija. Svaka tema koja vas uznemirava i stvara osjećaj neprijatnosti je relevantna tema za psihoterapiju. Što se tiče predrasuda navešću par najčešćih: „Da li sam ja normalan/a ako idem na terapiju?“, „Da li će drugi saznati i kako će reagovati na to što idem na terapiju?“, „Znači li da sam bolestan/a ako idem na terapiju?“, „Muškarci ne treba da idu na terapiju“", navodi Franeta.


Foto: Privatna arhiva

Franeta ističe da je uspješnost psihoterapije u procentima visoka, ali ipak ne i važnija od kvaliteta kreiranog odnosa sa klijentom.

"Uspješnost psihoterapije u procentima je visoka, ali mislim da je ta brojka zanemarljiva pri kvalitetu kreiranog odnosa između terapeuta i klijenta. Koliko mi kao terapeuti pružamo klijentu, toliko i klijent vraća nama. Najveći uspjeh jedne terapije je kada je vidan rast i razvoj klijenta, a i terapeuta u zajedničkom odnosu", kazala je ona.

Kod Budvana izražena svijest o značaju psihoterapije, žene ipak slobodnije prilikom zakazivanja

"Iz mog dosadašnjeg iskustva, blagu prednost imaju žene. Kada sam počinjala sa radom u Budvi, bila sam sumnjičava kako će sve to izgledati zbog manje sredine. Međutim pozitivno sam iznenađena koliko naši sugrađani imaju svijest o značaju mentalnog zdravlja, žene kao i muškarci", istakla je.

Franeta je napoemnula da je sama svijest o postojanju porblema već veliki korak naprijed u rješavanju istog.

"Sam taj momenat kada uvidite da imate problem sa nečim, odnosno sama svijest o tome je dovoljna za početak. To zahtjeva ogromnu dozu hrabrosti, jer kada zatražimo pomoć mi smo jednim dijelom prihvatili da nismo u stanju da određeni problem riješimo sami. Nekada prođe i po par mjeseci da osoba bude spremna i zatraži stručnu pomoć", kazala je za naš portal.

Anksioznost i poremećaj raspoloženja neki od najčešćih problema današnjice

"Najčešći problemi sa kojima se današnjica nosi su različiti oblici anksioznih stanja, strahovi, poremećaji raspoloženja, depresija, poremećaji spavanja, bolesti zavisnosti, problemi u partnerskim i porodičnim odnosima", ističe ona.



"Situacija sa koronom nas je vratila nama samima, jer svakodnevnica koja je sve ubrzanija nas udaljava od svega toga. Značajno je što smo svi imali više vremena za sebe, za svoju porodicu, prijatelje, partnere i mogli smo da se vratimo svojim unutrašnjim procesima. Mjesecima smo izloženi raznim informacijama, kao i dezinformacijama, ne nosimo se sa njima svi na isti način i one u nama aktiviraju najslabije djelove nas. Međutim baš to je prostor na kome treba da se radi", kazala je.


Foto: Privatna arhiva

Kada treba da potražimo pomoć

"Ukoliko se ne osjećate ugodno na mjestu na kojem ste, u odnosu u kojem ste ili jednostavno želite da se izmjestite iz svog trenutnog života, zatražite pomoć. Svjesna sam da odluka o dolasku na psihoterapiju nije laka, ali budite sigurni da radite najbolju stvar za sebe. Uslov za ljubav prema drugima je ljubav prema sebi", zaključila je Franeta u razgovoru za portal RTV Budva.

do Mašine stranice na instagramu PSIHITERAPY BY THE SEA MOŽETE DOĆI KLIKOM NA OVAJ LINK

Ne zaboravite, priznavanjem problema, već ste na dobrom putu ka njegovom rješenju.

D.P.