Foto: Pexel

Osim toga, to je jedno od najrasprostranjenijih oblika kršenja ljudskih prava, a proističe iz stavova da žene ne trebaju da imaju ravnopravan status sa muškarcima. Obaveza svakog društva je da javno zagovara politiku suzbijanja diskriminacije i da promoviše kulturu tolerancije.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. novembra s ciljem ukazivanja na značaj i veličinu ovog problema. Na ovaj dan započinje i tzv. Narandžasta kampanja „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ kako bi se skrenula pažnja javnosti da žene ne smiju da trpe i kriju nasilje, već da moraju biti zaštićene, a nasilnici najoštrije kažnjeni.

Nasilje nad ženama i dalje predstavlja prepreku postizanju jednakosti, razvoja, mira kao i ostvarivanju ljudskih prava žena i djevojaka. Peti UN cilj održivog razvoja koji se odnosi na postizanje ravnopravnosti polova i osnaživanje žena i djevojčica ne može se ispuniti bez zaustavljanja nasilja nad ženama i djevojčicama.

O rasprostranjenosti nasilja nad ženama, vrlo eksplicitno ukazuje podatak iz najnovijeg izvještaja agencije UN za žene i jednakost polova, prema kome je u svakom danu tokom 2017. godine, 137 žena smrtno stradalo od ruku nekog člana njihove porodice.

Najnoviji podaci:
U Crnoj Gori nasilje u porodici, naročito nasilje prama ženama, spada u skrivene i visoko stigmatizovane teme, zbog čega se nasilje veoma rijetko prijavljuje. Podaci OSCE istraživanja o nasilju nad ženama u Crnoj Gori, koje je sprovedeno prošle godine, pokazuju da je svaka peta žena – 19% iskusila fizičko ili seksualno nasilje nakon svoje 15. godine od strane intimnog partnera ili ne-partnera. Tri od deset žena (31%) je izjavilo da su doživjele neki oblik fizičkog nasilja od strane odrasle osobe prije svoje 15. godine.

Iako se rodno zasnovano nasilje može dogoditi bilo kome, bilo gdje, istraživanja o prevalenciji nasilja nad ženama ukazuju da su posebno ranjive mlade djevojke i starije žene, žene koje se izjašnjavaju kao homoseksualne, biseksualne, transrodne ili interseksualne, migrantkinje i izbjeglice, žene i djevojčice koje žive sa HIV-om, žene sa invaliditetom i one koje žive u predjelima zahvaćenim humanitarnom krizom ili ratom.

Neophodno je sistemski raditi na prevenciji nasilja u porodici, pri čemu svi društveni segmenti treba da se uključe sa spekta svojih ingerencija. Ovo se može potvrditi i činjenicama da su posljedice nasilja dalekosežne i odražavaju se na psihološko, seksualno i reproduktivno zdravlje žena u svim fazama njihovog života. Osim toga, nasilju su nerijetko izložena i djeca, koja su direktno izložena nasilju ili svjedoče nasilju koje se dešava u porodici u kojoj odrastaju.

U susret 25. novembru Međunarodnom danu borbe protiv nasilja nad ženama Institut za javno zdravlje Crne Gore organizovao je edukativno predavanje namijenjeno pružaocima zdravstvenih usluga kako bi se istakao značaj adekvatnog dokumentovanja i prijavljivanja slučajeva nasilja u porodici, s ciljem jačanja sistemskog odgovora na rodno zasnovano nasilje. Uzimajući u obzir ulogu zdravstvenog sektora, veoma je važno da pružaoci zdravstvenih usluga posjeduju informacije i vještine ranog prepoznavanja nasilja, pružanja pomoći i savjetovanja.

Izvor: IJZCG