ilustracija (Foto; Pixabay)

Prema američkom Nacionalnom udruženju za mentalne bolesti, 66 odsto ljudi navodi da se tokom praznika osjećaju usamljeno, dok 64 odsto onih sa dijagnozom mentalnih bolesti kaže da im se stanje tokom praznika pogoršava.

Za njih praznici su izvor stresa, emocionalne uznemirenosti ili intenzivnog osjećaja usamljenosti.

Zašto su usamljenost i emocionalni stres tako česti u ovo doba godine
Neki ljudi možda žive daleko od porodice ili možda ne mogu sebi da priušte i otputuju da bi ih vidjeli. Drugi možda tuguju zbog gubitka voljene osobe ili jednostavno žive u napetim partnerskim vezama, a praznici im služe kao surov podsjetnik na gubitak i lošu situaciju. Za neke, sezona praznika znači okupljanje porodice koja bi radije to okupljanje izbjegla.

Bez obzira na uzrok, kako naglašava dr Niha Čodri, psihijatar bolnice u Masačusetsu i Harvardovom medicinskom fakultetu, praznici veoma utiču na naše mentalno zdravlje.

Zato dr Čodri napominje da ukoliko smo se prepoznali u nekoj od ovih situacija, utješno je znati da nismo izuzetak, ali ako je naše iskustvo u ovo doba godine potpuno drugačije, trebalo bi da da imamo u vidu da nekim našim prijateljima, kolegama i članovima familije ni malo nije prijatno.

Razumijevanje i snalaženje u samoći
Dok se praznična sezona prikazuje kao vrijeme za porodična i društvena okupljanja, to očekivanje može i nenamjerno pojačati osjećaj izolovanosti. To važi ne samo za one koji su sami, već i za one koji su okruženi članovima porodice.

Problem je što nas samoća ubija i to bukvalno. Prema riječima američkog sekretara za zdravstvo, dr Viveka Murtija, usamljenost je štetna po zdravlje koliko i pušenje, što je potvrdila i Svjetska zdravstvena organizacija. Usamljenost utiče na mentalno zdravlje, ali povećava vjerovatnoću od moždanog udara, kardiovaskularnih bolesti, pa čak i prerane smrti.

Srećom, postoje načini da se pozabavite tim osjećanjem, smatra dr Niha Čodri.

Ako se osjećate usamljeno na pragu ove praznične sezone, prva stvar koju možete da uradite je da to prepoznate i imenujete. Osvijestite i dozvolite tom osjećanju da ispliva na površinu kao prolazni trenutak koji će proći, savjetuje doktorka.

Ukoliko pokušavamo da se odupremo ovom osjećanju, obično ga potiskujemo i zadržavamo duže nego što je dobro. Ukoliko tom osećanju dozvolimo da lebdi kroz nas, možemo da očekujemo da će isto tako lako odlepršati kao što je i došlo.

Zatim, dodaje dr Čodri, trebalo bi da pokušamo da odredimo izvor tih osjećanja. Da li nas praznici podsjećaju na gubitak voljene osobe, ili sa nekim negativnim iskustvima iz prošlosi. Možda se upoređujemo sa drugima ili mislimo da moramo da ispunimo društvena očekivanja?

Kada identifikujete okidač emocije, pokušajte o tome da razgovarate sami sa sobom kao što biste razgovarali sa prijateljem. Podsjetite se da je u redu tugovati. Recite sebi da vam poređenje odvlači pažnju i ostavite po strani društvene medije. Ili se podsjetite da možete ulagati u veze ako to zaista želite – jer nad tim imate kontrolu.

Na kraju, pronađite načine za povezivanje sa drugim ljudima. Postoji li prijatelj kome niste slali poruke neko vrijeme? Grupna aktivnost kojoj biste se mogli da se priključite i koja vam budi osjećaj zajedništva i pripadanja? Ako nemate postojeće veze kojima biste se mogli obratiti, kratka interakcija sa strancem takođe može da funkcioniše. Razgovarajte sa nekim izvan vašeg doma ili još bolje ponudite da pomognete ili date nešto strancu. Osećaj povezanosti koji to može da izazove može vas iznenaditi. I to je dobro za vaše zdravlje.

Zadovoljstvo, očekivanja i… bijes
Dok se centralna tema u ovo doba godine uglavnom vrti oko svođenja računa, zadovoljstva i očekivanja, kod nekih ljudi to izaziva potpuno drugačiji osjećaj – ljutnju i bijes. Ljutnja prema članovima porodice koji, kada se okupe, izvlače neriješene tenzije na površinu. Ljutnja prema voljenim osobama koje su vas iznevjerile, ili ljutnja zbog toga što vam život ne ide kako ste očekivali i zamislili.

Ako je tako, prestanite da osuđujete sami sebe i ostavite ljutnju po strani i uradite nešto po tom pitanju. Kako da kanališete bijes, a da budete obazrivi i konstruktivni? Postoji li način da porazgovarate sa voljenom osobom i nekako prevaziđete bol koji vam je nanijela u prošlosti?

Ako je to neizvodljivo, dr Čondra savjetuje da svoja osjećanja zapišete u pismu, koje možda nikada nećete dati toj osobi. Ponekad izvlačenje tih negativnih emocija iz sjećanja i zapisivanje na papir može biti ljekovito. Onda možete da pocijepate pismo i bacite ga u smeće ili u toalet, zamišljajući kako vas bijes napušta dok voda odnosi komadiće papira.

Kanalisanje stresa i pritiska
Život usklađen sa očekivanjima i pritiscima koje nam postavlja okruženje (ali i mi sami) tokom praznika podsjeća na hod po žici.

Bilo da je u pitanju novogodišnja večera ili porodica na okupu kao iz idelaizovanih prazničnih filmova ili slika na društvenim medijima, sve to stvara tenziju i pritisak koji potpuno briše suštinu predstojećih praznika. Na kraju, ovi nerealni standardi često dovode do nepotrebnog stresa i osjećaja neadekvatnosti kod mnogih ljudi.

Da biste se izvukli iz zamke poređenja i beskrajnih očekivanja, počnite tako što ćete priznati da je savršenstvo nedostižan cilj, a ne poenta praznika. Prihvatite nesavršenosti. Isprobajte neke nove i opuštenije vidove provođenja praznika od ovih ritualnih i rutiniziranih iz godine u godinu.

Postavite granice porodici i prijateljima koji imaju velika očekivanja od vas, bilo da je u pitanju komentar tetke o tome kako ste se obukli, kritika majke o kuvarskim sposobnostima ili komentar tasta što ne provodite dovoljno vremena i sa tom stranom porodice. Pripremite se unaprijed i vježbajte šta ćete odgovoriti ljudima koji testiraju vaše strpljenje.

Praznični bluz
Ova praznična sezona će biti teška za mnoge ljude, iz mnogo različitih razloga. Ako vam se ovog praznika jave neprijatna osjećanja, dr Niha Čodri preporučuje da ostavimo prostora i za njih.

Ako se osjećate loše, dozvolite sebi trenutke slabosti i usmjerite pažnju na to kako da bolje brinete o sebi i svom mentalnom zdravlju, bilo tako što ćete se zamotati u ćebe i do iznemoglosti gledati filmove, pišite dnevnik, slušajte muziku, bavite se nečim opuštajućim i kreativnim, bilo crtanjem ili ručnim radom ili pozovite starog prijatelja.

Pokušajte da prepoznate šta vam je potrebno da preživite ovaj trenutak. A ako ništa drugo ne radi, obratite se profesionalcu za pomoć.

Za mnoge će ovo biti najljepše doba godine. Za druge, neće. Što više podstičemo kulturu empatije i razumijevanja emocija koje dolaze sa praznicima, to više možemo da ojačamo naše zajednice i podignemo jedni druge kada je to važno, naglašava dr Čodri. I ovo bi moglo biti jedno od godišnjih doba kada je to najvažnije.