Eksperti koji su nakon zemljotresa 1979.godine radili detaljnu analizu, utvrdili su da prostor gdje se gradi Porto Budva, naročito nije podoban za visoku gradnju.

"Baš ovaj dio koji je sada popustio je detaljno analiziran, i zaključci tih analiza su bili da on nije podoban za gradnju, pogotovo ne za tešku. To je naplavina, mjesto predviđeno za gradski park, a ne za gradnju objekata", smatra Ratković.



Međutim, vrijeme tranzicije sve je promijenilo, pa su i posljedice neminovne.

Kako bi se umanjile štetne posljedice po Budvu, kao atraktivnu turističku destinaciju, neophodno je aktuelizovati izradu Plana urbanističke destinacije grada, kazao je Ratković.

"Sve ono što smo radili od devedestih godina, ne poštujući osnovne principe prostornog planiranja, izgleda da dolazi na naplatu. Pukotine u Mediteranskoj ulici, bi trebalo da shvatimo kao ozbiljnu opomenu", smatra on.

Podsjeća na katastrofalni zemljotres 1979. godine kada je urađena mikroseizmička reanizacija cijelog crnogorskog primorja, uključuujući i Budvu.

Opšti interes u urbanističkim planovima, izgubio je primat, pa se na prostru, koje ni ambijentalno ni strukturno nije prilagođen za to ucrtavaju soliteri, a posljedice mogu biti dramatične.

Ratković ističe da je neophodno aktelizovati izradu plana urbanističke sanacije Budve, prije svega sa aspekta očuvanja ambijenta i aspekta usaglašavanja nosivosti tla i sa prirodnim karakteristikama zemljišta .

Vjeruje da će period sanacije potrajati, a mart je vrijeme kada dolaze prve veće grupe turista, što će se svakako odraziti na kvalitet njihovog boravka u gradu.

Takođe, situacija i sa aspekta bezbjednosti, kako za lokalno stanovništvo, tako i za turiste nije na zavidnom nivou, zaključio je prof. dr Ratković.