22-09-2023

Roganović: Mladi u Budvi sve češće koriste kokain, apelujem na roditelje da kontrolišu djecu jer se zavisnost brzo razvije

Dr Vasko Roganović, psihijatar u budvanskom Domu zdravlja, ukazao je na jednu veoma zabrinjavajuću pojavu, a to je da mu u ordinaciju sve češće dolaze mladi koji su razvili zavisnost od kokaina.

Roganović: Mladi u Budvi sve češće koriste kokain, apelujem na roditelje da kontrolišu djecu jer se zavisnost brzo razvije | Radio Televizija Budva

Foto: ilustracija / pixabay

On je ovim putem apelovao na roditelje da obrate pažnju i da, ukoliko posumnjanju da dijete uzima psihoaktivne supstance, izvrše provjeru uz pomoć lako dostupnih testova koji detektuju drogu u urinu.

Dr Vasko Roganović je jedini psijijatar u Domu zdravlja u Budvi, a obim posla se iz dana u dan uvećava. Ljudi mu se obraćaju za pomoć najčešće zbog depresije, anksioznosti, paničnih napada ali i zbog težih stanja, kada je riječ o žrtvama silovanja, pokušaja ubistva ili ubistva, a sve češće dolaze mladi koji su upali u zamku droga.

Omladina u želji da se pređe granica zadovoljstva poseže za kokainom nakon čega se ubrzo stvara zavisnost sa kojom se teško nose

"Postoji jedan trend da omladinma u želji da bude što više zabave, da granice zadovoljstva pređu na viši nivo ponekad uzimaju kokain. Oni onda upadnu u zabludu da mogu da kontrolišu situaciju da se tu odmah ne stvara zavisnost i zaista jeste tako u nekom početnom periodu, međutim kasnije kako se ta potreba za dodatnim zadovoljstvom javlja sve češće prelazi se ta granica slobode i osoba upada u zamku. Vidimo da je sve više u upotrebi kokain. Apel se odnosi na roditelje da ne budu pasivni i kada se djeca vraćaju iz grada mogu da se kupe testovi za analizu urina koji u visokom procentu tačnosti pokazuju da li je neko uzimao marihuanu ili kokain", naglasio je Roganović gostujući u jutarnjem programu TV Budva.


Roganović / Foto: printscreen

U ordinaciji se javlja velilki broj starih pacijenata, ali dolaze i novi sa različitim spektrom bolesti

"Kada govorimo o vrstama bolesti to su područja neuroza, problemi sa stresom. Javljaju se ljudi sa raznim problemima tipa akumuliranog stresa koji se sve teže nosi, ono sve što čovjek kroz život proživljava pa negje potiskuje poslije izvjesnog vremena se osjeća neraspoloženo sa padom elana, depresivnog reagovanja, a nekada ima proboj paničnih napada i anksioznosti. To su ustvari neka stanja gdje se pacijent prvi put sjeti svog psihgičkog aparata i da mu on nešto poručuje. Ja često pokušavam da razbijem stavove da je psihijatar nešto što je loše, naprotiv mi kada pomognemo pacijnetu koji ima krizu taj nagomilani stres i tenziju ne dopuštamo da se preliju na ostatak tijela, na probleme sa štitnom žlijezdom, aritmijom, promjenom pritiska i nervoznih crijeva. Taj spisak psihosomatskih bolesti je širok tako da ljudi treba da shavte da mi često jesmo prevencija da se ne dese neke druge i ozbiljnije bolesti", upozorava on.

Jesen i zima su period sezonske melanholije

"Neki ljudi lošije reaguju kada ulice opuste, kada se dešavanja u gradu smanje tako da je taj sindrom opisan kao sezonska depresija i svakako da te blage melanholije ima s tim da je neko osjeti više ili manje. Simptome više osjete ljudi koji imaju više slobodnog vremena koji nisu zauzeti, ili koji nemaju neku preokupaciju ili hobi", pojašnjava Roganović.

Sve je više anksioznosti i paničnih napada

"Ovo je vrijeme koje je puno izazova, da ne spominjem koronu i prognoze da nas ponovo čeka zaključavanje tako da su ljudi uvijek pod nekim blagim stresom. Činjenica je da imamo sve više anksioznosti i ljudi sa paničnim napadima. Moji pacjenti su i ljudi koji su preživjeli silovanja, pokušaje ubistva ili su oni sami bili ubice tako da to je jedan ozbiljan dijapazon osoba koje dolaze i koje uz pomoć naše ustanove uspostavljaju mentalnu stabilnost i bivaju članovi ovog društva, ne prave probleme kako sebi tako i drugima. Naša je uloga velika, mi smo ta prva krizna stanica gdje svojim metodama prepoznajemo problem, dajemo terapiju, ili ako je veći stepen ozbiljnosti upućujemo u bolnicu", ističe Roganović.

Domu zdravja u Budvi nedostaje psiholog

"Ponekad ljudi ne žele prvu pomoć da dobiju od psihijatra žele prvo da se obrate psihologu koji imaju neke druge metode psiholoških analiza, testiranja i pristupa psihoterapijskih, drugačijih u odnosu od nas. Na dobrom smo putu da i to riješimo tako da ćemo biti cjelovitiji. Moram da ponovim da je velika potreba za uslugama i psihologa i psihijatra", zaključio je Roganović.

On je takođe naglasio da u psihijatrijskoj ambulanti nema lista čekanja, da se lako zakazuje termin za pregled, a kada je u pitanju urgentna situacija pacijenti bivaju istog dana primljeni.

J.M.