Prema njihovim podacima od država regiona, samo u Srbiji konzumiraju više alkohola i to 9,1 litar godišnje po glavi stanovnika.

Na trećem mjestu u regionu po konzumaciji alkohola je Albanija, čiji građani u prosjeku godišnje popiju 4,5 litara, dok je pola litra manja potrošnja u Bosni i Hercegovini, prenosi Dan.

Najmanje u regionu piju Makedonci, koji godišnje konzumiraju 1,1 litar alkoholnog pića.

Što se tiče svijeta, rekorderi su u Litvaniji, gdje je potrošnja čak 15,2 litra po glavi stanovnika, a najmanje se pije u Tadžikistanu i to 0,3 litra.

Prema ocjeni psihijatra, doktorke Marine Roganović iz Specijalne bolnice za psihijatriju u Kotoru, u Crnoj Gori ima oko 30 hiljada alkoholičara i samim tim alkoholizam pogađa i dodatnih oko 130 hiljada ljudi iz njihovog okruženja.

Ona kaže da smo svjedoci raznih izmjena u našem društvu, kao što su migraciona kretanja, otežano funkcionisanje porodica, ekonomska kriza, otuđenje, pad zaposlenosti, a sve to ima uticaj na povećanje mentalnih poremećaja. Samim tim je povećana i zloupotreba alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci.

»Alkohol je u Crnoj Gori najčešće upotrebljavana supstanca, posebno među mladima. Oko 70 miliona ljudi u svijetu ima alkoholom izazvane poremećaje od čega 78 odsto nije liječeno. U Crnoj Gori postoji visoka tolerancija prema alkoholu, on je sastavni dio svakog porodičnog miljea«, navela je Roganović.

Kako je kazala, nezdrava alkoholičarska porodična sredina, bez vrednosnog sistema, rada i discipline, ne pruža djeci ljubav, toplinu i sigurnost.

»Djeca nemaju zdravu osobu u porodici za identifikaciju, često su i zlostavljana, uplašena, nesigurna, nepovjerljiva prema okolini, a svoje ponašanje formiraju po obrascu “sve što sam mrzio kod roditelja, usvojio sam«, rekla je Roganović.