Kako Babić kaže, riječ urbanizam potiče od latinske riječi urbs koja znači grad. Svaki grad treba da počiva na jakim temeljima koji se stvaraju vodeći računa o estetici i praktičim potrebama stanovnika.

"U osnovi to je i značenje termina urbanizam kao naučne discipline, vještina i tehnika građenja u skladu sa potrebama stanovnika. Prostori za igru, druženje, rekreaciju su sastavni dio kvalitetnog planiranja prostora, u kome se vodi računa o komforu svih generacija. Budva danas posjeduje samo nekoliko javnih zelenih površina, dječija igralista se uklanjaju radi parternog uređenja višespratnica, vrtići se ruše radi izgradnje kula, a djeci se kao alternativa nude beton, jednosmjerne ulice i prostori bez prirodnog osvjetljenja i ventilacije kao prostor za igru, rast i razvoj“, istakla je Babić.

Socijalizacija je zamijenjena riječju digitalizacija, umjesto dječijih igara i sporta se nude aplikacije.

"Komfor je fraza za prodaju, a kvalitet života imaginarna riječ. Dehumanizacija prostora je već izvršena do granica da jedino što preostaje je alternativni urbanistički pristup i efektnija urbana strategija, uključivanje građana u okviru naselja i njihov angažman na polju oplemenjivanja prostora prema njihovim potrebama - ozelenjavanje betonskih površina, formiranje manjih trgova u sklopu naselja, oplemenjavanje prostora za buduće generacije", kazala je Babić i dodala da forma grada ne može nastati sama po sebi, uvijek postoji određeni stepen autonomije u pogledu formiranja urbane sredine kao izgrađenog životnog nukleusa pojedinca, grupe ili zajednice. Ako grad čine ljudi, treba se zapitati kakvi smo ljudi; kao kule, ostrva ili temelji?"