22-04-2024

Dan planete Zemlje

Svake godine, 22. aprila, obilježava se Međunarodni dan planete Zemlje u cilju skretanja pažnje na značaj očuvanja prirode i sprečavanja negativnih posledica ljudskih aktivnosti po životnu sredinu.


Foto: Pixabay

Međunarodni dan naše planete se u velikom dijelu svijeta obilježava od 1970. godine, a inicirao ga je američki senator Gajrold Nelson. Od 2009. godine Generalna skupština UN donela je Rezoluciju A/RES/63/278, težeći da istakne globalni značaj obilježavanja tog datuma, u cilju upozorenja na opasnosti koje prijete životu na Zemlji, ekosistemima i urbanim zonama, usljed razvoja industrije, povećane potrošnje energije, globalnog zagrijevanja i klimatskih promjena, kako bi svetska populacija postala svjesna svoje odgovornosti prema planeti na kojoj živi i tako smanjila negativan uticaj na životnu sredinu.

Stručnjaci upozoravaju da je veliki broj biljnih i životinjskih vrsta širom svijeta pred izumiranjem, što ozbiljno dovodi do narušavanja čitavog ekosistema i biološke raznovrsnosti. Kao ključne uzroke izumranja vrsta, biolozi navode uništavanje staništa ljudskom aktivnošću, nekontrolisanom eksploatacijom svih izvora Zemlje i njenog biljnog i životinjskog svijeta kao i zagađenjem životne sredine.

Globalno zagrijavanje (promjena temperature na našoj planeti) izaziva:

Topljenje polarnih kapa i glečera

Porast nivoa mora (prosječan nivo mora porastao je za preko 20cm od kraja IXX v. do danas, s tim što je u poslednjih 20 godina brzina rasta povećana; u zavisnosti od različitih scenarija budućih emisija, naučnici predviđaju da bi do 2100. godine prosečan nivo mora mogao da poraste između 40 i 80cm u odnosu na početak XXI veka);

Promjene obrazaca padavina, što dovodi do češćih poplava i dužih sušnih perioda, remeteći obrasce rasta agrokultura (suvi regioni postaju još suvlji, a vlažni regioni suaočavaju se sa većim padavinama, po sistemu kraćih, a snažnijih padavina);
Povećanje učestalosti ekstremnih vremenskih događaja, što pogoduje isušivanju rijeka, jezera i močvara;

Acidifikaciju (povećanje kiselosti) okeana, što dovodi do promjene biodiverziteta (naročito fitoplanktona i koralnih grebena); topliji okeani su „pogonsko gorivo“ ekstremnih meteoroloških događaja, koji postaju učestaliji.

Na Međunarodni dan planete Zemlje, kao i tokom cijele godine, možemo doprineti obnovi i očuvanju ekosistema putem različitih grupa aktivnosti, od podučavanja do praktične primjene:

Klima i ekološka pismenost
Tehnologije klimatske obnove
Napori za pošumljavanje
Regenerativna poljoprivreda
Pravednost i ekološka pravda
Nauka o građanskom aktivizmu
Akcije „čišćenja“ prirode i još mnogo toga.