Foto: Arhiva

Oni kažu da je činjenica da su u pojedinim školama u kojima se odjeljenja dijele u grupe, direktori za rad u drugom polugodištu pripremili rasporede časova na osnovu kojih nastavnici razredne nastave održavaju nastavu sa najmanje 30 časova, a nastavnici predmetne nastave od 25 do 30 časova.

Udruženje smatra da zaposlene u prosvjeti zbog epidemiološke situacije i uslova u kojima se nastavlja drugo polugodište, čekaju još mnoga neriješena pitanja koja bitno utiču na ostvarivanje osnovnih prava iz radnog odnosa.

“Prema Zakonu o osnovnom obrazovanju i vaspitanju nastavnici predmetne nastave su dužni da u okviru četrdesetočasovne radne nedjelje izvode 18 časova nastave, a nastavnici razredne nastave dužni su da u okviru četrdesetočasovne radne nedjelje ostvare od 16 do 19 časova”, navodi se u saopštenju.

Iz Udruženja dodaju da prema Zakonu o stručnom obrazovanju i Zakonom o gimnaziji nastavnici su dužni da u okviru četrdesetočasovne radne nedjelje izvode nastavu (norma časova)” od 18 do 20 časova.

“Zašto se nastavnicima u školama osnovnog i srednjeg obrazovanja nameće obaveza izvođenja nastave sa sedmičnom normom od 30 časova? Iz Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta saopštavaju da to nije njihova naredba”, navodi se u saopštenju.

Nastavnici zahtijevaju da se sedmična norma časova utvrdi kako je to predviđeno zakonima iz oblasti obrazovanja. Očekuju od resornog ministarstva da upozori direktore na obavezu poštovanja istih.

“Udruženje nastavnika upozorava direktore vaspitno-obrazovnih ustanova da se raspored časova mora usvojiti na sjednici Nastavničkog vijeća i konstatovati sa kojom sedmičnom normom će nastavnici izvoditi nastavu u nastavku tekuće školske godine. b Shodno tome nastavnicima se sve to mora pravno regulisati i potvrditi aneksom ugovora”, navela je u saopštenju predsjednica Stanka Vukčević.