08-02-2024

O starosnim penzijama sudija nakon mišljenja Brisela

Izvršna i zakonodavna vlast trebalo bi ozbiljno da pristupe eventualnom podizanju ljestvice za odlazak u starosnu penziju sudija Ustavnog i Vrhovnog suda, smatra advokat Veselin Radulović. Ocjenjuje da taj predlog ministra pravde, mora biti neselektivan i lišen sumnje da se to radi zbog zaštite ličnih interesa. Izmjena ne može biti bez detaljne analize i konsultacije sa evropskim partnerima, ističe za Radio Crne Gore, Marija Popović Kalezić iz Centra za građanske slobode.


Ilustracija, Foto: Pixabay

Ministar pravde Andrej Milović nedavno je pred skupštinskim Ustavnim odborom istakao da bi hitno trebalo povećati granicu za odlazak u starosnu penziju sudija Ustavnog i Vrhovnog suda.

"Ukoliko nismo spremni da podignemo tu ljestvicu svim sudijama, morali bismo podići ljestvicu sudijama Vrhovnog i sudijama Ustavnog suda, zato što sa 65 godina nije dobro da oni idu. Na vama poslanicima i na nama kao ministarstvu je da zajednički što prije formiramo radnu grupu po pitanju Ustavnog suda, da napravimo radnu grupu koju će činiti predstavnici ovog odbora i parlamenta, predstavnici Ustavnog suda, predstavnici ministarstva nadležnog za oblast penzija i Ministarstva pravde i da hitno krenemo sa izmjenama tog dijela", kazao je Milović na Odboru.

Da je prestanak sudijske funkcije sa 65 godina na neki način sporan i da je u praksi prouzrokovao veliki broj problema, ocjenjuje za Radio Crne Gore advokat Veselin Radulović. Međutim, napominje, sama ideja da se izmjenama zakona starosna granica pomjera za sudije Ustavnog i Vrhovnog suda, a ne i za ostale je diskriminatorna.

"Sada smo nedavno imali izbor predsjednika Ustavnog suda kojem po važećim propisima sudijska funkcija treba brzo da prestane. Evo imamo i najave da će se zakon mijenjati, pa sve to može izazvati određene sumnje da se zakoni, što nažalost ne bi bio prvi put u Crnoj Gori, da se zakoni kreiraju prema potrebama i željama određenih pojedinaca, da li da oni dođu do funkcije, da zadrže funkciju ili da se uklone sa funkcije. Mislim da takva praksa nije dobra", kaže Radulović.

Radulović smatra i da bi izvršna i zakonodavna vlast trebalo ozbiljno da se pozabave tim pitanjem.

"Da se taj problem, da tako kažem, riješi sveobuhvatno, dakle ne selektivno i ne na način koji će ostaviti prostora za sumnje da je to dogovoreno radi zaštite određenih ličnih interesa i na način koji bi mogao ostaviti sumnje da se radi o određenoj vrsti diskriminacije prema pojedinim sudijama", ističe Radulović.

Za Mariju Popović Kalezić iz Centra za građanske slobode pomjerenje starosne granice za odlazak u penziju sudija Ustavnog i Vrhovnog suda legitimna je ideja, ali je mišljenja da se prije pristupanju izmjenama zakona mora uraditi detaljna analiza.

"Bez detaljne analize šta ćemo time dobiti i koji će biti rezultati svega toga ne možemo brzo ući u ove izmjene, pogotovo kada govorimo o zarobljenosti pravosudnih institucija i kada govorimo o rezultatima koje trebamo da pokažemo u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije", navodi Popović Kalezić.

Ona zaključuje i da se tim izmjenama zakona ne može pristupiti bez konsultacije sa evropskim partnerima i mišljenja Evropske komisije što bi, smatra, doprinijelo pravnoj sigurnosti.



(Portal RTCG)