Foto: Društo za kulturni razvoj Bauo

Knjigu potpisuju Davor Sedlarević, doc. dr Zlata Marjanović, etnomuzikološkinja, prof. dr. Ljiljana Gavrilović, etnološkinja-antropološkinja, i doktorand Dušan Medin, arheolog i istraživač nasljeđa. Publikaciju je 2020. objavilo Društvo za kulturni razvoj "Bauo" iz Petrovca na Moru u saizdavaštvu sa Centrom za izučavanje i revitalizaciju tradiionalnih igara i pjesama CIRTIP iz Kolašina, uz podršku Ministarstva kulture Crne Gore (u međuvremenu transformisanog u Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta Crne Gore).

O knjizi "Živa lokalna tradicija"

U pitanju je knjiga „Živa lokalna tradicija: Prilog identifikaciji i evidenciji elemenata nematerijalne kulturne baštine Paštrovića, Starog grada Budve i kolašinskog kraja“, prva te vrste kod nas. Početak sadrži opsežniji uvodni tekst, nakon kojeg slijedi centralni segment sačinjen od tri cjeline s popisima elemenata nematerijalne kulturne baštine zajednica koje su autori izvšili tokom terenskog rada: Paštrovića, Starog grada Budve i šire teritorije Kolašina – grada i okolnih seoskih područja. U tom dijelu koji sadrži popise elemenata nematerijalnog nasljeđa, ostavljen je prazan prostor kako bi svi čitaoci mogli da dopišu ono šta predstavlja njihovo nematerijalno nasljeđe i time upotpune "sliku na terenu". Već iz naziva pobrojanih elemenata ove tri regije jasno se iščitava prisustvo dinarskih, balkanskih, mediteranskih i orijentalnih uticaja,spletenih s tradicijama istočnih i zapadnih carstava i republika koje su stotinama godina gospodarile ovim dijelom svijeta. Nakon pobrojanih elemenata, slijedi spisak korisne naučne, stručne i druge literature koja detaljnije opisuje i objašnjava pobrojane elemente ove tri lokalne zajednice, ali i nematerijalne zaostavštine Crne Gore. Dat je i rezime na engleskom jeziku. U drugom dijelu knjige priložena je UNESCO Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine (2003), kako bi čitaoci imali priliku da integralno pročitaju ovaj dokument, bliže se s njim upoznaju, te preispitaju teorijsko-metodološke postupke autora, a, zašto da ne, i sami pristupe nadgradnji ponuđenih baza podataka. A proces nadgradnje mogu i treba da vrše čitaoci knjige, nosioci, čuvari i poznavaoci nasljeđa ovih regija, tako što će u praznim poljima ispod pobrojanih elemenata nastaviti da dopisuju one za koje smatraju da su važni za zajednicu iz koje dolaze. Poželjno bi bilo da o tome potom i obavijeste autore (adrese e-pošte date su na kraju knjige) i stručnu javnost, kako bi pružili doprinos istraživačima u nastojanju da što cjelovitije identifikuju i evidentiraju nematerijalno nasljeđe Paštrovića, Starog grada Budve i kolašinskog kraja, ne bi li se zabilježio trag o njihovom postojanju.



Biografija autora

Davor Sedlarević (1979) nižu muzičku školu završava u Kolašinu, srednju muzičku školu u Podgorici, a diplomira kao student generacije na VŠSSOV u Kikindi na smjeru Vaspitač za tradicionalne igre istraživačkim radom „Sjećanja Kolašinaca iz Kruščića – običaji, igre i pjesme“. Postdiplomske specijalističke studije završava takođe u Kikindi u oblasti metodike tradicionalne igre: narodne igre i pratnja narodnih igara, radom „Da li znamo šta igramo? (istraživanja i problemi u primjeni crnogorskih igara)“. Umjetnički je rukovodilac i koreograf KUD-a “Mijat Mašković” od 2011. godine, a ansambl pod njegovom upravom 2016. godine Rješenjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore biva proglašen nosiocem Nematerijalnog kulturnog dobra “Tradicionalne igre kolašinskog kraja”. Osnivač je i ženske pjevačke grupe “Đude” pri istom KUD-u i jedan od osnivača Etno-kampa Kolašin. Smatra se pokretačem neotradicionalizma u koreografijama sa crnogorskim plesovima. Takođe je pohađao UNESCO radionice.