Foto: MINA

On je kazao da je do sada je po Zakonu o ulaganju u konsolidaciju i razvoj društva za transport putnika i robe u vazdušnom saobraćaju uplaćeno na račun kompanije 43,05 miliona EUR.

"Sav novac je iskorišćen namjenski u skladu sa zakonom. Uplata od 25 miliona EUR od 25. avgusta ove godine je, takođe, iskorišćena namjenski, i to 15 miliona EUR je uplaćeno na račun Aerodroma Crne Gore (ACG) u skladu sa članom 4 Zakona, a deset miliona EUR na račun Poreske uprave (PU) u skladu sa članom 3, stav 1 tog Zakona", objasnio je Ristić.

Prema njegovim riječima, svih 25 miliona EUR je ostalo u platnom prometu, otišlo direktno u primitak budžeta i na račun 100 odsto državne kompanije, koja je potom taj novac vratila u budžet. Ova transakcija nije bila stvarni odliv državnih sredstava.

Agencija za zaštitu konkurencije je u novom rješenju dala nalog Ministarstvu saobraćaja da obustavi sve isplate kompaniji do odluke o usklađenosti zakona za MA sa Zakonom o kontroli dodjele državne pomoći. Na pitanje kako će to MA nadomjestiti, Ristić je rekao da menadžment kompanije do danas nije zvanično obaviješten o toj stvari.

"Agencija je nezavisni organ i poštujemo njeno viđenje stvari. Zakon je u primjeni i ne vidimo mogućnost da se može zaustaviti bez odluke Ustavnog suda, ili da zakon bude u parlamentu povučen ili izmijenjen. Ali, kako god, u direktnom odgovoru na Vaše pitanje, moram reći da ne postoji način da MA nadomjesti novac koji je opredijeljen zakonom", kazao je Ristić.

On je naveo da to ne bi bilo moguće ni u uslovima redovnog poslovanja, a kamoli u uslovima krize.

"Međutim, potrebno je naglasiti da zakon u sebi sadrži razvojnu komponentu. Dakle, u pitanju je opredijeljenih 50 miliona EUR za nabavku aviona. Radi se o kupovini novog državnog dobra, koje tek treba da se desi. Ti novci nijesu potrošeni", objasnio je Ristić.

On je dodao da, ako ih MA dobije i uspiju da kupe bar tri aviona tehničke kondicije u kojima su sadašnji embraeri koje koriste, na srednji rok su obezbijedili osnovna sredstva u svom vlasništvu, a time i održivost kompanije.

"Tako dolazimo u priliku da se razvijamo u povoljnijim okolnostima i do kompletiranja auto-puta obezbijedimo dostupnost Crne Gore na savremen način. Time je ispunjena svrha osnivanja avio-kompanije u Crnoj Gori, koja je napravljena da državu poveže sa svijetom, na savremen način, minimalno do izgradnje ostale saobraćajne infrastrukture u zemlji", smatra Ristić.

On je kazao da su u kompaniji trenutno zaposlene 363 osobe, i to po ugovoru o radu na neodređeno 350 izvršilaca, po ugovoru o radu na određeno 11 izvršilaca, po osnovu ugovora o ustupanju zaposlenih posredstvom Agencije za posredovanje u zapošljavanju jedan, i po ugovoru o dopunskom radu jedan izvršilac.

"Imajući na umu već pomenutu potrebu da u cilju racionalizacije poslovanja kompanije optimizujemo broj zaposlenih, nedavno smo uputili javni poziv zainteresovanim zaposlenima i ponudili mogućnost sporazumnog raskida radnog odnosa uz isplatu, po poznatim kriterijumima, utvrđene otpremnine", kazao je Ristić.

On je naveo da su do sada četiri zaposlena podnijela zahtjev za sporazumni raskid radnog odnosa.

Krajnji rok za podnošenje zahtjeva je 15. oktobar, tako da su tek na početku tog procesa.

"Nije nevažno napomenuti, od mog dolaska na čelo kompanije svakodnevno radimo na rješavanju tog problema pa je za proteklih četiri mjeseca broj zaposlenih smanjen za 32", naveo je Ristić.

Ristić je rekao da nastavljaju na kursu racionalizacije poslovanja, želeći da kroz poziv sa značajno poboljšanim uslovima u odnosu na prethodni iz oktobra prošle godine zaista pokušaju da uvedu red u rad kompanije.

"Šansa dobrovoljnosti za odlazak iz firme je naša poslovna, etička i kolegijalna obaveza i mi je nećemo preskočiti. To samo dodatno afirmiše naš rad na cilju da kompanija dođe na nivo da zapošljava isključivo ljude koji joj trebaju za procese rada", objasnio je Ristić.

Na pitanje zašto je Izmjenama pravilnika o naknadama i ostalim primanjima zaposlenih povećan iznos neto-otpremnine po godini staža sa 22 na 50 odsto mjesečne bruto-zarade zaposlenog i hoće li se isplaćivati po ukupnoj godini radnog staža, ili samo po godini staža u MA, Ristić je kazao da se u odgovoru na prethodno pitanje prepoznaje motiv takve odluke.

"Na prethodni poziv se niko nije javio. Razlog možete lako pretpostaviti. Naš prevashodni cilj je da našim kolegama za čije angažovanje je protok vremena ukinuo potrebu, damo priliku da lakše prevaziđu lične krize koje će gubitak posla sigurno proizvesti. Radi se porodicama ljudi koji su ipak doprinosili radu i nastajanju MA", objasnio je Ristić.

Takvim pristupom su, kako je naveo, željeli da iskažu poštovanje u odnosu na tu činjenicu i da ipak dobiju određeni iznos novca koji može obezbijediti da ti ljudi porodično funkcionišu bar neko vrijeme od prestanka posla u MA.

Ristić je kazao da je shodno ugovoru i aneksu ugovora o radu, zarada izvršnog direktora za avgust mjesec iznosila 2,3 hiljada EUR, bruto 3,5 hiljada EUR.

"Izvršni direktor po prestanku funkcije ima pravo na otpremninu u visini 12 svojih bruto-zarada u kompaniji, za obračun se uzima zarada ostvarena u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije", naveo je Ristić.

Ristić je saopštio i da je, koristeći pravo iz svog ugovora o radu da izvršni direktor po prestanku funkcije ima pravo na otpremninu, prethodni izvršni direktor Živko Banjević ostvario to pravo i isplaćeno mu je 79,6 hiljada EUR.

Na pitanje da li je koronakriza žestoko uticala na poslovanje avio-kompanija, šta će biti sa MA i koja su očekivanja od nove Vlade, Ristić je rekao da od Vlade koja je njihov osnivač očekuju priliku da njen novi sastav upoznaju sa stanjem stvari, perspektivama i potrebama kompanije.

"Na nama je da takav presjek stanja damo na stručno utemeljen, objektivan i jasan način. Da donosioci odluka imaju prave, jasno predstavljene parametre odlučivanja. Ukinuli smo svaki monopol prema informacijama u MA, pa će sastanak sa predstavnicima osnivača, u stvari biti i najbolja prilika da se kao takvi i potvrdimo. Ja mogu reći da vjerujem da će sve buduće odluke biti donijete odgovorno, u interesu MA i našeg društva uopšte", kazao je Ristić.

On smatra da ništa ne može biti dobro za MA, ako nije dobro za širu zajednicu i za Crnu Goru uopšte.

"Na nama će biti da damo ozbiljan doprinos adekvatnoj procijeni odnosa investicionih potreba sa jedne, i društvenog doprinosa MA sa druge strane, koja svakako, ubrzo, predstoji. Potrudićemo se da taj zadatak kvalitetno uradimo", zaključio je Ristić.


(MINA Business)