30-11-2019

Prava Crna Gora Budva: Zašto treba sačuvati Miločerski park?

Iz Prave Crne Gore Budva ističu da su prije dvije godine žitelji Paštrovića i mjesna zajednica Sveti Stefan pozvali su čuvenog filmskog glumca Roberta de Nira i direktorku Uneska Irinu Bokovi da spriječe „eutanaziju“ Miločerskog parka. I tada, kao i danas, najavljivalo se da će na tom prostoru stanove za tržište graditi grčki investitor. Urbanistički je napadnut ovaj jedinstveni botanički rezervat, koji je jedan od najljepših parkova u Evropi!

Prava Crna Gora Budva: Zašto treba sačuvati Miločerski park? | Radio Televizija Budva

Saopštenje koje potpisuje predsjednik Prave Budve, Aleksandar Franeta prenosimo u cjelosti:

"U odbrani ovog ne samo prirodnog, nego i duhovnog i istorijskog dragulja stala je Prava Crna Gora čiji predstavnici su minulih dana dali svoj doprinos u organizovanim mirnim protestima.

Miločer je identitet ovog podneblja, kapija koja otvara i zatvara svo naše nasleđe. Karađorđevići su tridesetih godina prošlog vijeka kupili zemlju u parku, uglavnom od mještana. Kraljica Marija Karađorđević je u dvorac uložila 4,5 miliona ondašnjih dinara, a cio kompleks je finansiran iz kraljeve blagajne. Ona je sve vrijeme
nadgledala radove, u nekoliko navrata je tu boravio i njen suprug kralj Aleksandar, prije tragične pogibije u Marselju 1934.godine, kao i knez Pavle koji se takođe divio ljepotom ovog kraja i ovdje rođendane slavio svojim sinovima Petru, Andreju i Tomislavu. On je
zvao Paštroviće i ostalo lokalno stanovništvo da dođu i pridruže se njihovom porodičnom slavlju.

Kraljica je 1936.godine otišla u Englesku, zbog školovanja djece. Kraljičina plaža u Miločeru nazvana je po kraljici Mariji, koja je poslije smrti Aleksandra Karađorđevića često dolazila sa prinčevima u kraljev letnjikovac. Kralj Aleksandar posjetio je prvi put Miločer i Sveti Stefan 1925.godine, poslije završetka
Njegoševe kapele na Lovćenu čiju je izgradnju pomogao, pošto su je porušili Austrijanci. Tada je odlučio da na Miločeru, koji mu se dopao, izgradi ljetnjikovac u
kome, na žalost, kralj nikada nije zanoćio. Ubijen je dvije godine prije završetka izgradnje.

Grad hotel Sveti Stefan ovih dana je obavijen tišinom. Tokom decenija trajanja u debelu knjigu utisaka upisani su slavni gosti. U jednom dijelu Budvanske rivijere svoja zapažanja zapisali su Sofija Loren i Karlo Ponti, Alberto Moravija i Andre Marlo, Ričard Vidmark, Klaus Kinski, Kirk Daglas, Silvester Stalone, Džeremi Ajrons,
Monika Viti i Marina Vladi, Boris Spaski i Bobi Fišer, Jurij Gagarin, Leonid Leonov, Sandro Pertini, Vili Brant, Đulio Andreoti, Helmut Šmit, Josip Broz Tito,
Robert Maknamara, Klaudija Šifer, Novak Đoković, kraljice, prinčevi, prestolonaslednici. I umjesto odgovora zašto je zaboravljena sjajna turistička istorija Miločera i Miločerskog parka treba da se branimo od teških građevinskih mašina, betona i čelika. Samo ove pobrojane ličnosti dovoljan su razlog da shvatimo da Miločer treba braniti da bi sačuvali njegov i naš identitet, svjetsku prepoznatljivost, imidž
koji je decenijama sticao.

I na kraju valja podsjetiti da je Sveti Stefan pedestih godina prošlog vijeka pretvoren u grad –hotel. Prvo su slikari Petar Lubarda i Milo Milunović izašli s
predlogom da on postane svjetska likovna kolonija, a ideju je prihvatila tadašnja Vlada Crne Gore. Najveće turističko priznanje „Zlatna jabuka“ svjetska asocijacija novinara i pisaca dodijelila je 1972.godine upravo Svetom Stefanu. A novinari iz tadašnje cijele
Jugoslavije, Evrope i ostatka svijeta hrlili su na terase ovog ljetovališta da bi snimili kadrove za turističku istoriju, napravili intervju sa poznatima. I tada je „Svetac“ imao lijepo urađene apartmane, banrednu kulinarsku ekipu koju je predvodio Dušan Miković, najbolji jugoslovenski kuvar u to vrijeme , vrhunsku konobarsku „četu“.

I naravno lijepu okolinu koju i danas ima. Ipak, njegovoj slavi najviše su doprinijeli –imena, svjetska i poznata" zaključuje se u saopštenju.