Ilustracija, Pixabay

Iz Ministarstva zdravlja su kazali da je zavisnost od droga bolest koja se može spriječiti, kontrolisati i liječiti, ako se tretira na pravi način.

„Pravovremeno otkrivanje, preventivne mjere, bolji tretman bolesti zavisnosti, integrisanje liječenja zavisnosti u javnozdravstvene programe i programe socijalnih usluga mogu dovesti do poboljšanja stanja u ovoj oblasti“, rekli su iz Ministarstva zdravlja agenciji MINA.

Kako su kazali, to implicira da je liječenje problema u njegovom izvoru – na nivou korisnika droga.

„Promocija zdravlja i zdravih stilova života, ključna je u borbi protiv bolesti zavisnosti od droga“, rekli su iz Ministarstva.

Oni su naveli da aktivnosti koje se preduzimaju u cilju prevencije, pored toga što treba da imaju univerzalni karakter – da svaki pojedinac na isti način ima svijest o štetnim posljedicama korišćenja droge, takođe treba da budu usmjerene na određene ciljne grupe za koje postoji značajniji rizik korišćenja droga i razvoja zloupotreba droga.

Iz Ministarstva su rekli da je mreža savjetovališta za mlade pri domovima zdravlja značajan resurs za implementaciju, između ostalih, programa univerzalne i selektivne prevencije upotrebe supstanci i neželjenih ponašanja, poput programa osnaživanja porodica, jačanja roditeljskih kompetencija za porodice sa adolescentima, učenja emocionalne pismenosti kod mladih i prevencije kockanja kod mladih.

Kako su kazali, kada je u pitanju tako specifična oblast, koja predstavlja globalni problem, jačanje svijesti građana o rizicima koje sa sobom nosi upotreba ilegalnih droga je uvijek u fokusu.

„Konstantan angažman svih činilaca društva i zajednice na promociji zdravih stilova života i štetnosti upoteba droga značajan su potencijal za prevenciju ove pošasti“, rekli su iz Ministarstva.

Oni su naveli da su i partner nevladinim organizacijama, koje u fokusu djelovanja imaju prevenciju i borbu protiv zloupotrebe droga, kroz godišnja izdvajanja za tu namjenu.

„Tako je prošle godine NVO dodijeljeno oko 75 hiljada EUR, kroz Uredbu o finansiranju projekata i programa NVO u oblastima od javnog interesa“, rekli su iz Ministarstva.

Izvršni direktor NVO 4LIFE Saša Mijović rekao je da stručnjaci i ljudi koji su priznati i prepoznati u radu sa zavisnicima ne mogu da se bave time jer je, kako je naveo, sve pitanje politike.


foto: 4Life

„Nedostaje politička volja da se bori sa ovim problemom, a nedostaje i stručnjaka“, kazao je Mijović agenciji MINA.

Prema njegovim riječima, politika je umiješala prste u sve, i onda nije bitno da se nešto uradi, nego da se postave ljudi.

„Treba da se promijeni ta filozofija i da se na određena mjesta postave ljudi koji se razumiju u problem. Kada bih došao na to mjesto i imao odriješene ruke i podršku donosilaca odluka, ja bih to posložio za vrlo kratko vrijeme“, naveo je Mijović.

On je istakao da je pitanje zavisnosti od droga jedna od oblasti koja je nepokrivena.

„Prvo je potrebno da postoji politička volja, drugo da se na ta mjesta dovedu ljudi koji znaju posao, poznaju problem, imaju iskustva, koji su priznati i koji znaju kako time da se bave, da oni budu postavljeni na ta mjesta bez obzira na to da li su politički podobni“, rekao je Mijović.

Prema njegovim riječima, prevencija je ključna i potrebno je da se napravi organizovan sistem borbe protiv droge, da se od prevencije do tretmana zna šta će da se radi.

Mijović ističe da je važno da se prevencija ponavlja i da se radi sa svakom generacijom.

„Ako radite jednu ili dvije godine, a ispustite sljedećih nekoliko generacija, nijeste ništa napravili. Mi nemamo kontinuitet u prevenciji narkomanije i ostaje na onome što neko sporadično kaže nešto na internetu ili televiziji, ali to nema nikakvog efekta“, rekao je Mijović.

Kontinuiranim radom na prevenciji, prema riječima Mijovića, taj problem bi se mogao svesti na najmanju moguću mjeru i mogli bi se napraviti dobri rezultati.

„Ali, pošto se tako ne radi, situacija će postajati sve gora“, upozorio je Mijović.

Mijović je kazao da ima mnogo mladih koji nijesu ništa čuli o tome, nego o drogama i narkomaniji saznaju iz raznih izvora koji mogu biti tačni, netačni ili poluinformacije.

„Mladi se informišu uglavnom sa interneta i od vršnjaka, a to nijesu prave i pouzdane informacije, zato je bitna prevencija“, rekao je Mijović.

On je istakao da je NVO 4Life prije sedam ili osam godina napravila programe prevencije koje je ponudila, ali, kako je kazao, u Crnoj Gori je bitno samo da se ispoštuje forma i naprave strategije i akcioni planovi, bez obzira na to hoće li moći da se implementiraju.



„Možemo da napišemo najbolji akcioni plan i strategiju, ali ako se oni ne implementiraju, nema sredstava i nema ko to da odradi, to je samo spisak novogodišnjih želja. A obično se na tome sve završi“, naveo je Mijović.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje (IJZ), u 2020. godini je registrovana 2.631 osoba koja je bila na liječenju, od čega je 2.349 bilo na ambulantnom liječenju, a 282 na stacionarnom.

„Broj pacijenata koji su u 2021. godini bili na tretmanu koji uključuje supstitucionu terapiju je 1.564, od čega su 203 pacijenta bila na terapiji metadonom, a 1.361 na terapiji buprenorfinom“, kazali su iz Ministarstva.

Oni su naveli da je, u 2021. godini, 127 pacijenata koji su u zatvoru bilo na tretmanu koji uključuje supstitucionu terapiju.

Iz Ministarstva su objasnili da je inkluzivni kriterijum za uvođenje supstitucione terapije da pacijent ima 18 godina i uput izabranog ljekara ili psihijatra, dok neki centri uključuju člana porodice kao partnera u liječenju, posebno kada se daju veće količine supstitucionog lijeka.

Oni su istakli da, imajući u vidu da se zavisnost od droga tretira kao i svaka druga bolest, osobe koje koriste droge u Crnoj Gori tretman mogu dobiti u zdravstvenom sistemu.

Kako su rekli, te osobe tretman mogu dobiti na primarnom, sekundarnom i tercijarnom nivou zdravstvene zaštite, u sistemu socijalne zaštite, terapijskim zajednicama, civilnom sektoru, ali i kaznenim ustanovama.

U okviru zdravstvenog sistema to je 13 ambulantnih jedinica u domovima zdravlja, dvije ambulantne jedinice u Kliničkom centru (KCCG) i Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Kotoru i tri jedinice za stacionarno liječenje – Specijalna psihijatrijska klinika u Kotoru, Psihijatrijsko odeljenje Opšte bolnice u Nikšiću i Klinika za psihijatriju KCCG.

Iz Ministarstva kažu da nema problema u snabdijevanju ljekovima kada je u pitanju ta kategorija pacijenata.

Mijović je, govoreći o uslovima za liječenje od zavisnosti od droge, naveo da postoje buprenorfinski ili metadonski centri, a da tretmani rehabilitacije i resocijalizacije postoje samo u Kakarickoj gori.

On je kazao da se Komisija za droge Ministarstva zdravlja sastala nekoliko puta i da su donijeli neke preporuke, koje nijesu obavezujuće ni za koga.

Mijović je rekao da su te preporuke uputili državnom Savjetu za sprečavanje zloupotrebe droga, a jedna od njih je bila da tretman za zavisnike bude besplatan.

„Ne treba zaboraviti da to ne plaćaju zavisnici, jer često se kaže „kad su imali pare da koriste drogu sad neka plaćaju“, to plaćaju članovi njihovih porodica koji grcaju u kreditima zbog te njihove bolesti i vraćanja kamata i dugova“, rekao je Mijović.

On je istakao da zavisnici i njihove porodice, sa te strane, nijesu u povoljnoj situaciji.

Mijović je naveo da bi neki otišli da se liječe u Kakarickoj gori da je besplatno.

„Jedna od preporuka koju sam predložio, i koja je prihvaćena od ostalih članova Komisije za droge i upućena državnom Savjetu, jeste da za zavisnike od droga tretman plaćaju opštine sa čije teritorije dolazi taj zavisnik“, rekao je Mijović.

Kako je kazao, do sada su samo opštine Danilovgrad i Tivat to ispunjavale.

Mijović ističe da je situacija nepovoljna, jer je zavisnika sve više, a pogotovo kada su u pitanju maloljetnici, “jer za njih ne postoji mjesto gdje mogu da se jave za pomoć”.

On je kazao da su problemi zavisnika to što nemaju gdje da se detoksikuju, jer porodice nemaju novca, a zavisnici se rijetko odluče da potraže pomoć.

„Mi u 4Life imamo drugačiji pristup i u tim slučajevima kada neko neće, imamo načine da pokušamo da ga motivišemo da se liječi“, rekao je Mijović.

On smatra bi se problem nedostatka mjesta za detoksikaciju lako mogao riješiti u Kakarickoj gori, tako što bi se napravila po jedna posebna jedinica za detoksikaciju pri muškom i ženskom paviljonu.

Podaci iz Evropskog internetskog istraživanja o drogama iz 2021. godine ukazuju da je većina regrutovanih ispitanika koristila kanabis u prethodnih 12 mjeseci (88,2 odsto), potom kokain (44,1 odsto), a slijede MDMA/ekstazi (21,8 odsto) amfetamin (14,8 odsto) i heroin (13,6 odsto).

Iz Ministarstva zdravlja su kazali da su najčešće prijavljeni motivacioni faktori za upotrebu kanabisa bili relaksacija (69,7 odsto), efekti te droge na socijalizaciju (42,2 odsto), pomoć pri spavanju (37,3 odsto), kao i to da se postigne psihoaktivni efekat ili da se zabavi (33,5 odsto).

(MINA)