Šta znači "Amber Alert"? Ovaj sistem ukoliko zaživi u Srbiji podrazumijevao bi objave u određenim slučajevima nestale djece putem različitih medija - televizijskih i radio emisija, interneta, SMS-a, ekrana na bankomatima, autoputevima, benzinskm stanicama... tako da mogu da dopru do građana koji će zapamtiti lice djeteta (i/ili otmičara ukoliko je poznat) i potencijalno ga uočiti ili imati validne informacije koje policiji mogu da pomognu u potrazi.

Na objavama bi se nalazila fotografija nestalog djeteta, njegovo ime prezime, ali i broj telefona na koji bismo mogli da damo informacije koje posedujemo o nestalom djetetu.

Prema riječima Igora Jurića, pokretača ove inicijative, uvođenje "Amber Alerta" veoma je važno za društvo, a prije svega djecu.

- Da je ovaj sistem postojao u vrijeme kada je moja Tijana nestala, ona bi možda bila spašena i bila bi među nama, kao i mnoga druga djeca koja su oteta. To je motiv i povod zbog čega želimo da Srbija u svoj sistem uvede ovakvu vrstu obavještavanja kada dođe do nestanka naših najmlađih - ističe Jurić.

Usvajanjem ovakve vrste obavještavanja o nestanku djece na mjestima koja su predviđena za to ne bi se objavljivali svi nestanci djece, kako javnost ne bi bila preplavljena informacijama.

Štaviše, u svakoj zemlji u kojoj ovakav vid obavještavanja postoji, "Amber Alert" se pokreće veoma rijetko.

- Fondacija je bila u posjeti i u kontaktu sa organizacijama u Evropi koje rade na ovom sistemu: Belgija, Poljska, Bugarska i druge. Njihova iskustva su veoma značajna i pozitivna.

Fondacija će u narednom periodu razgovarati sa mobilnim operaterima, medijima, da okupimo sve one koji mogu da daju svoj doprinos, da se svi kao društvo uključimo i pomognemo u pronalasku djece - objašnjava Jurić.

Najčešći kriterijumi za objavljivanje "Amber Alerta" koji se pojavljuju u Evropi su sledeći: kada je u pitanju maloljetna osoba, ako postoji potvrda od policije da objava "Amber Alerta" neće ugroziti život djeteta, ukoliko postoji sumnja da otmičar ima namjeru da povrijedi dijete ili su nepoznate okolnosti nestanka.

- Ukoliko je u pitanju dijete koje je pobjeglo od kuće, ovaj mehanizam se neće aktivirati, osim u specifičnim okolnostima i to obično kada dijete ima manje od 13 godina, dakle, ako dijete nije u tinejdžerskom periodu - naglašava Jurić.

Prema njegovim riječima, Fondacija "Tijana Jurić" je već povodom ove inicijative razgovarala i sa Ministarstvom unutrašnjih poslova.

U većini država u kojima postoji ovakav sistem, MUP i tužilaštvo su ti koji pokreću ovaj mehanizam.

- Mi smo razgovarali u Ministarstvu unutrašnjih poslova i u načelu su oni spremni da podrže ovu inicijativu. Sada bi trebalo nešto konkretnije da se uradi i da se pokrene - kaže Jurić.

On naglašava da se zaista nada da će se ovaj predlog usvojiti i biti na raspolaganju za primjenu.

- Zaista se nadam da će "Amber Alert" zaživjeti u Srbiji, da nećemo čekati da se nešto desi pa da onda razmišljamo šta treba ili šta bi trebalo da se promjeni - kaže Jurić i dodaje da ne treba da čekamo da se desi otmica, pa da se onda zapitamo što nismo krenuli sa ovim sistemom ranije.

- Hajde da ne čekamo, već da djelujemo preventivno i da tako spasemo djecu. Da se više ne ponovi nijedan slučaj poput moje Tijane - zaključuje Igor Jurić osnivač fondacije.

Primjer dobre prakse

"Amber Alert" sistem predstavlja mehanizam koji zvanično funkcioniše u Belgiji, Češkoj, Francuskoj, Njemačkoj, Grčkoj, na Malti, u Irskoj, Poljskoj, Bugarskoj, Italiji, Holandiji, Portugalu, Rumuniji, Španiji i Ujedinjenom Kraljevstvu. Nastao je u Sjedinjenim Američkim Državama 1996. godine. Naziv je dobio po Amber Hagerman, devetogodišnjoj djevojčici iz Teksasa, koja je oteta i ubijena.




blic.rs